Prema jednom nemačkom listu, istražitelji su dobili 337 dojava o navodnim ratnim zločinima ruske vojske u poslednjih 14 meseci.
Nemačka savezna kancelarija kriminalističke policije (BKA) dobila je 337 saveta o mogućim ratnim zločinima u Ukrajini, prenosi Die Velt am Sonntag.
Od februara 2022. do sredine aprila, istražitelji su intervjuisali oko 90 očevidaca navodnih zločina ruskih vojnika u ratu u Ukrajini, piše list, pozivajući se na vladine informacije.
Dve trećine ispitanih bile su izbeglice iz Ukrajine koje su sada pobegle u Nemačku. Drugi izvori su došli od nemačkih državljana u Ukrajini.
Informaciju je dalo nemačko ministarstvo unutrašnjih poslova kao odgovor na poslaničko pitanje poslanika desnog centra Gintera Kringsa.
Berlin nudi Kijevu forenzičku podršku
Welt am Sonntag prenosi da je BKA, nemački ekvivalent FBI u Sjedinjenim Državama, pružila forenzičku pomoć ukrajinskim istražiteljima u njihovim istragama ratnih zločina.
List citira izjavu nemačke vlade da su bezbednosne vlasti u Kijevu dobile „robu, posebno za očuvanje dokaza i dokumentacije“.
Berlin je takođe obezbedio „motorna vozila i druge zalihe za upravljanje i operativne poslove“ u ukupnom iznosu od više od 11,5 miliona evra (12,8 miliona dolara).
Kao odgovor na otkrića, nemački ministar pravde Marko Bušman rekao je za Welt am Sonntag: „Svako ko, poput [ruskog predsednika Vladimira] Putina, podstiče krvavi rat, trebalo bi da za to odgovara na sudu. U idealnom slučaju, optužnica pred Međunarodnim krivičnim sudom bi uspela.”
To se ne odnosi samo na Putina, već i na druge „odgovorne za strašne zločine protiv međunarodnog prava na tlu Ukrajine“, dodao je on.
Nemačka, Ukrajina i druge zemlje istražuju
Nemački savezni javni tužilac Peter Frank pokrenuo je istragu samo nekoliko nedelja nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu prošlog februara.
Frank je odgovoran širom sveta za procesuiranje ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti koji ne moraju imati nikakve veze sa Nemačkom.
Tužilac je tada rekao da će se istraga u početku fokusirati na masovna ubistva u Buči, oko 25 kilometara od glavnog grada Kijeva.
Kijevski tužioci veruju da su ruske snage ubile oko 1.400 civila oko Buče, grada u blizini ukrajinske prestonice, gde su tela otkrivena prošle godine nakon što su se ruske trupe povukle.
Buča je od tada postala simbol navodnih ratnih zločina Rusije tokom njene invazije na Ukrajinu.
Drugi deo slučaja se vrti oko ruskih vojnika koji granatiraju civilna vozila, u jednom slučaju teško je povređen nemački državljanin.
Rusija je optužena za „široko rasprostranjeno maltretiranje“
Otkako su ruske snage izvršile invaziju u februaru prošle godine, počinile su široko rasprostranjeno zlostavljanje i navodne ratne zločine, prema Ujedinjenim nacijama, grupama za ljudska prava i novinarima.
Ukrajina je više puta optuživala Rusiju da u svojim vazdušnim napadima gađa kuće i druge civilne objekte i opremu.
Ove nedelje, video koji prikazuje odrubljivanje glave ukrajinskom ratnom zarobljeniku od strane ruskih militanata izazvao je globalno ogorčenje.
Kremlj je doveo u pitanje autentičnost snimka, koji još nije nezavisno proveren. Međutim, bivši ruski plaćenik tvrdi da je identifikovao bivše drugove kao počinioce.
Ukrajinski generalni tužilac Andrij Kostin rekao je da istražitelji istražuju oko 77.000 slučajeva navodnih ruskih ratnih zločina u zemlji.
“Sudovi su već doneli 30 presuda”, rekao je on, prenosi novinska agencija BNS.
Kostin je istakao da još 20 zemalja takođe vodi sopstvene nacionalne istrage o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je prošlog meseca nalog za hapšenje Putina zbog navodnih ratnih zločina.
Ukrajinske trupe su takođe optužene za zloupotrebe, a prošle godine Kijev je rekao da će istražiti video koji kruži internetom za koji Moskva tvrdi da prikazuje ukrajinske trupe kako ubijaju ruske trupe koje pokušavaju da se predaju./DW/