Skip to content
The Geopost

The Geopost

  • VESTI
  • FACT CHECKING
  • ANALIZE
  • INTERVJU
  • BALKAN DISINFO
  • ENG
  • ALB
  • SRB
  • UKR
  • O NAMA
  • Vesti

Proevropski izborni rezultat u Moldaviji je pobeda za Brisel, kao i za Kišinjev

The Geopost September 29, 2025 4 min read

Foto: RFE/RL

Share the news

Rezime

Proevropska stranka PAS moldavske predsednice Maje Sandu osvojila je ubedljivu pobedu na parlamentarnim izborima uprkos kampanjama dezinformacija koje je podržao Kremlj.

Izbori su viđeni kao ključni izbor između Brisela i Moskve, pri čemu je EU otvoreno podržavala PAS kroz finansijsku pomoć i sankcije protiv proruskih političara.

Pobeda jača izglede Moldavije za članstvo u EU i mogla bi ubrzati pregovore pred evropske izbore 2029. godine.

Partija akcije i solidarnosti (PAS) moldavske predsednice Maje Sandu izgleda spremna da izađe kao pobednik na ključnim izborima uprkos očigledno usmerenoj kampanji dezinformacija Kremlja. Međutim, pravi pobednik bi mogao biti Brisel.

PAS, prozapadna stranka u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope, suočila se sa teškim izazovom od svog glavnog rivala, Patriotskog izbornog bloka, saveza proruskih stranaka koje predvodi bivši moldavski predsednik Igor Dodon.

Rezultat — očekuje se da će PAS osvojiti najmanje 54 od 101 mesta u parlamentu — još je iznenađujućiji s obzirom na to da su mnoge ankete predviđale tesnu trku između dve frakcije, a Kremlj je uložio značajne napore da preokrene situaciju u svoju korist.

Pošto se Moldavija nalazi između Ukrajine i članice NATO-a i EU Rumunije, Brisel je bio u stanju visoke pripravnosti u nedeljama koje su prethodile izborima 28. septembra.

Pobeda proruskih snaga bi značajno urezala klin u istočni bok u vreme kada Moskva deluje ohrabreno da testira odlučnost Zapada dok postiže uspeh na bojnim poljima u Ukrajini.

Sada se čini kao da postoji izvesno olakšanje što će Moldavija ostati van domašaja Kremlja, barem za sada.

„Proevropska pobeda Moldavije je lekcija za celu Evropu o tome kako da se brani od ruskog mešanja“, rekao je Zigfrid Muresan, poslanik Evropskog parlamenta i potpredsednik Evropske narodne partije.

„Moldavija ostaje čvrsto usidrena na proevropskom kursu. Dobre vesti za narod Moldavije! Dobre vesti za Evropu!“

Rezultat je politički het-trik za Sandu, jer pobeda na parlamentarnim izborima dolazi manje od godinu dana nakon njenog povratka u predsedničku palatu i referenduma o članstvu u EU, koji je osvojila tesnom većinom.

Ulog je zaista bio ogroman na izborima koji su u velikoj meri viđeni kao izbor između Brisela i Moskve. I nijedna strana nije krila koga podržava.

Uoči izbora, Rusija je tvrdila da se NATO sprema da „okupira“ Moldaviju, iako nije pružila nikakve dokaze i više puta je optuživala vladu u Kišinjevu za „antirusku histeriju“.

Sandu i drugi su optužili Kremlj da je u zemlju ubacio „stotine miliona evra“ kako bi širio dezinformacije.

Poslednjih nedelja, moldavske vlasti su istražile ove navode, sprovodeći policijske racije širom zemlje usmerene na „pripremu masovnih nemira i destabilizacije koju koordinišu kriminalni elementi iz Ruske Federacije“.

Dve proruske stranke – Srce Moldavije i Moldova Mare (Velika Moldavija) – takođe su bile zabranjene da učestvuju na izborima ovog vikenda nakon što su optužene za izborno podmićivanje, nezakonito finansiranje stranaka i pranje novca. Konačna odluka o „Velikoj Moldaviji“ doneta je 28. septembra, samo nekoliko sati nakon početka izbora.

Evropska unija, koja obično održava strogu neutralnost prema izborima u državama članicama i zemljama kandidatima, nije se mnogo trudila da sakrije svoje simpatije prema PAS-u, a portparol Evropske komisije je primetio da se Rusija „masovno meša u izborni proces“.

Ali to nije sve.

Brojni evropski lideri su se nedavno pojavili u Kišinjevu kako bi se fotografisali sa Sandu, sankcije protiv proruskih političara su uvedene i proširene poslednjih godina, a plan rasta od 1,9 milijardi evra (2,23 milijarde dolara) za naredne tri godine predstavljen je početkom 2025. godine za finansiranje infrastrukturnih i energetskih projekata u zemlji.

Možda je udarac od milosti došao samo tri dana pre izbora, kada je Grčka odobrila izručenje oligarha Vlada Plahotnjuka.

Slika glavnog osumnjičenog u dugotrajnoj istrazi o nestanku oko milijardu dolara iz banaka 2014. godine, koji su stigli u Kišinjev u lisicama, bila je upravo ono što je Sandu, koja je celu svoju karijeru izgradila na borbi protiv korupcije, bilo potrebno.

Činjenica je da EU jednostavno nije mogla sebi da priušti da izgubi ovo glasanje. Otkako se Gruzijski san držao vlasti na parlamentarnim izborima u Gruziji prošle jeseni, Tbilisi se povukao iz razgovora o članstvu u bloku, iako je i dalje nominalno kandidat.

I bez kraja rata u Ukrajini na vidiku i ravnoteže snaga na bojnom polju koja i dalje favorizuje Rusiju, Moldavija ostaje jedina zemlja u istočnom susedstvu kluba sa realnim šansama za članstvo.

Cilj da se ovo postigne u ovoj deceniji ostaje čak i nakon ovih izbora.

Kišinjev i Brisel su spremni da započnu pregovore o svih 33 poglavlja proširenja. To bi se moglo dogoditi brzo, jer EU ima za cilj da primi barem još nekoliko članica sa Zapadnog Balkana i Istoka pre sledećih evropskih izbora 2029. godine.

Međutim, do sada se ništa nije dogodilo, jer su Moldavija i Ukrajina povezane u ovom procesu, a Mađarska blokira pristupanje Kijeva EU zbog pitanja prava manjina.

Moguće je da će Moldavija sada krenuti napred bez Ukrajine, možda čak i ove godine.

Pobeda PAS-a je takođe pobeda za Ukrajinu.

Kao ključno čvorište za ratom razorenu zemlju, Kijev teško može sebi priuštiti još jednog neprijateljskog suseda, ovog puta na Zapadu.

Sada je moguće da će Moldavija biti lokomotiva koja će vući Ukrajinu u EU.

To je ono što su zvaničnici EU imali na umu kada su obe zemlje dobile zeleno svetlo za pridruživanje Uniji pre tri godine. Proevropska pobeda bar osigurava da ova mogućnost ostane realna./Rferl/

Continue Reading

Previous: Kina ostaje najveća pretnja u svemiru: General Svemirskih snaga
Next: Srbija želi da se pridruži BRIKS-u, a ne EU: Prva međunarodna parlamentarna konferencija zemalja BRIKS-a u Beogradu

Da li 60.000 mapa koje su zaplenile kineske vlasti identifikuju Tajvan kao nezavisnu zemlju? 2 min read
  • Vesti

Da li 60.000 mapa koje su zaplenile kineske vlasti identifikuju Tajvan kao nezavisnu zemlju?

The Geopost October 16, 2025
Fon der Lajen kritikuje Vučića: Naš stav znači slobodu, uključujući pravo na slobodu 1 min read
  • Vesti

Fon der Lajen kritikuje Vučića: Naš stav znači slobodu, uključujući pravo na slobodu

The Geopost October 16, 2025
Rusija podržava severnokorejski program podmornica: Seul 2 min read
  • Vesti

Rusija podržava severnokorejski program podmornica: Seul

The Geopost October 15, 2025
Britanska obaveštajna agencija MI5 upozorava političare da su mete ruske i kineske špijunaže 2 min read
  • Vesti

Britanska obaveštajna agencija MI5 upozorava političare da su mete ruske i kineske špijunaže

The Geopost October 15, 2025
Američke sankcije, loše vesti na početku grejne sezone u Srbiji 4 min read
  • Vesti

Američke sankcije, loše vesti na početku grejne sezone u Srbiji

The Geopost October 14, 2025
Rusija nudi nuklearnu energiju Srbiji 2 min read
  • Vesti

Rusija nudi nuklearnu energiju Srbiji

The Geopost October 14, 2025

  • [email protected]
  • +383-49-982-362
  • Str. Ardian Krasniqi, NN
  • 10000 Prishtina, KOSOVO
X-twitter Facebook

Corrections and denials

Copyright © The Geopost | Kreeti by AF themes.