
Foto: AFP
Bivši zaposlenik poslanika krajnje desnice Maksimilijana Kraha osuđen je na skoro pet godina zatvora zbog saradnje sa kineskom obaveštajnom službom. Sud je utvrdio da je Đian Guo curio osetljive dokumente EU i špijunirao disidente.
Viši regionalni sud u Drezdenu osudio je u utorak nemačkog državljanina Đian Gua za špijunažu za Kinu.
Sudije su utvrdile da njegove špijunske aktivnosti dok je radio u Evropskom parlamentu za krajnje desničarskog političara AfD-a Maksimilijana Kraha predstavljaju „posebno ozbiljan slučaj“ špijunaže.
Kako su sudije presudile u slučaju špijunaže protiv Kine?
Sudije su utvrdile da je između 2019. i 2024. godine, dok je radio za Kraha, Guo prikupljao informacije o vodećim članovima stranke i prosleđivao neke poverljive dokumente kineskim vlastima. Takođe je pratio kineske disidente koji žive u Evropi, rekle su sudije.
Guo je u svojoj završnoj reči negirao optužbe, insistirajući da nikada nije radio za kinesku službu. Njegov advokat odbrane zatražio je oslobađajuću presudu zbog nedostatka dokaza. Tužilaštvo je tražilo zatvorsku kaznu od sedam i po godina.
Saoptužena Džaći X., optužena za curenje podataka o teretu i putnicima sa svog posla na aerodromu u Lajpcigu, priznala je curenje informacija, ali je negirala da je znala za špijunažu. Dobila je uslovnu kaznu zatvora od godinu dana i devet meseci.
Kra, koji je svedočio kao svedok, izjavio je na sudu da nije imao saznanja o članstvu u Komunističkoj partiji svog zaposlenog ili o njegovim tajnim aktivnostima. I sam je pod istragom zbog podmićivanja i pranja novca u vezi sa kineskim plaćanjima.
Kineski špijun koji je „živeo u tajnosti“
Đian Guo nije pokazao nikakve emocije dok je sudija objavljivao presudu krivice. Tokom celog suđenja, malo je otkrio: nikakvu izjavu, nikakav izraz lica, a svakako nikakve naznake da je špijun.
Guov život je morao biti rekonstruisan na osnovu prepiske, snimaka nadzornih kamera i svedočenja njegove saoptužene Džaći X., koja je rekla da je bio „opsednut novcem“. Guo se preselio u Nemačku na studije 2001. godine. Nakon što je završio master studije, radio je za razne kompanije pre nego što je osnovao uvozni biznis. Godine 2007, kontaktirao je nemačku obaveštajnu službu i ponudio se da bude doušnik. Sudija je izjavio da je „uveren“ da je Guo od tada radio kao špijun, prvenstveno prikupljajući informacije o kineskim opozicionim ličnostima koje žive u egzilu u Nemačkoj.
Guo je 2015. godine stekao dva nova prijatelja. Jedan od njih bio je kineski student koji je upravo stigao u Nemačku. Guo je kontaktirao Džaći X. preko kineske društvene mreže WeChat i ponudio joj pomoć da se smesti. Njih dvoje su započeli aferu pre nego što je Guova supruga saznala, a odnos se ohladio.
Džaći X. je svedočila na sudu da joj je Guo rekao da je neko „ko živi u mraku“. Odveo ju je u svoj drugi stan, a ona se pitala odakle mu novac.
„Najozbiljniji slučaj kineske špijunaže“ u Nemačkoj
Drugi prijatelj je bio Maksimilijan Kra, ambiciozni političar. U to vreme, Guova kompanija je angažovala Kraha kao advokata. Njih dvojica su se odmah slagali.
Kada je Krah izabran u Evropski parlament za krajnje desničarsku stranku Alternativa za Nemačku (AfD) 2019. godine, zamolio je Guoa da radi kao njegov konsultant. Krah je rekao da je ponuda za posao bila „neka vrsta dolaska u Nemačku“ za Guoa.
Tokom posete Kini početkom 2024. godine, Guo je preuzeo dokumenta EU parlamenta, od kojih su neka bila označena kao osetljiva, na USB stik i predao ga kineskom obaveštajnom oficiru.
Oko 2023. godine, Guo se ponovo povezala sa Jaći X., koja je tada radila za kompaniju za logistiku vazduhoplovstva na aerodromu Lajpcig/Hale. Počela je da šalje Guo fotografije vojnih aviona, spiskove putnika i informacije o pošiljkama oružja i kretanju trupa.
Guo je prosleđivala ove poruke sa kineskim napomenama. U jednoj poruci o nemačkim trupama stacioniranim u Mađarskoj, napisao je: „Ostaje da se vidi da li će otići u Ukrajinu.“
Jaći X. je osuđena na uslovnu kaznu zatvora od godinu dana i devet meseci.
Kao odgovor na presudu, tužilac Stefan Morvajzer je novinarima rekao da je Guoin slučaj „najozbiljniji slučaj kineske špijunaže u Nemačkoj do sada“./DW/