Vučićeva retorika u korist Irana, a protiv SAD-a

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić tvrdi da ne podržava nijednu stranu u sukobu SAD-a i Izraela s Iranom, ali smatra da se radi o pokušaju preuzimanja vlasti u Teheranu.

Usporedio je vojnu operaciju s NATO-ovim bombardiranjem Jugoslavije 1999. i svrgavanjem režima Slobodana Miloševića u Srbiji - što je dovelo do međunarodne izolacije te zemlje.

Prema Vučićevim riječima, već tada je cilj bio promijeniti režim u Srbiji i postići neovisnost Kosova.

Američki State Department nije odgovorio na zahtjev Radija Slobodna Europa za komentar ovih izjava.

Marko Savković iz nevladinog Centra za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC) u Beogradu procjenjuje da su trenutno stavovi Beograda i Washingtona prilično udaljeni.

„Ne postoji proces koji ih može približiti – sigurno ne Kosovo, ne Bosna, niti bilo što što se događa u regiji“, rekao je Savković za Radio Slobodna Europa.

Napominje da su "američki interesi očito negdje drugdje".

„Možda Beograd može malo pričekati i neko vrijeme slijediti politiku Europske unije“, dodaje Savković.

Sjedinjene Države i Izrael su 28. veljače pokrenuli napade na Iran, koji je odgovorio napadima na američke vojne baze u susjednim zemljama Perzijskog zaljeva.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je naredio operaciju kako bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje.

Rekao je da je cilj i zaustaviti iranski program balističkih raketa i okončati nasilje nad protuvladinim prosvjednicima - tisuće kojih su posljednjih tjedana ubijene brutalnim odgovorom vlasti.

U američkim i izraelskim napadima ubijen je i iranski vrhovni vođa Ali Hamnei te mnogi drugi sigurnosni, vojni i politički dužnosnici.

Kakve je paralele povukao Vučić?

Na početku američko-izraelske operacije protiv Irana, srbijanski predsjednik Vučić ocijenio je da se sve događa "baš kao u Srbiji".

„Cijelo vrijeme su nam lagali da je to humanitarna katastrofa“, rekao je Vučić za Informer televiziju 28. veljače.

Prema njegovim riječima, svrha NATO-ovog bombardiranja Jugoslavije 1999. bila je promjena režima u Beogradu i postizanje neovisnosti Kosova od Srbije, baš kao što sada "preuzima vlast u Iranu" i "vraća zemlju zapadnim vrijednostima".

„Potpuno će uništiti Hamneija, a zatim napraviti ekonomsku kalkulaciju koja će koristiti najvećoj sili na svijetu. Na taj način Trump postiže svoje ciljeve“, izjavio je Vučić.

Savković kaže da ovo zvuči kao „izjava za internu upotrebu“.

„Naši ljudi su osjetljivi i kad god se govori o zračnim kampanjama protiv bilo koje zemlje, usporedbe s 1999. su neizbježne“, kaže.

NATO je intervenirao u bivšoj Jugoslaviji nakon zločina srpskih snaga nad albanskim stanovništvom tijekom rata na Kosovu, koji su dokazani i pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

Nakon NATO bombardiranja, srpska vojska i policija povukle su se s Kosova, koje je proglasilo neovisnost 2008. godine, ali Beograd je još uvijek ne priznaje.

Miloševićev režim je svrgnut nakon masovnih demonstracija građana 5. listopada 2000. godine.

Rekavši da je Srbija, kao mala zemlja, uvijek predmet dogovora između sila i da će "uvijek biti onako kako Amerikanci kažu", Vučić je dodao da "još nije započela strateški dijalog sa Sjedinjenim Državama i donijela važne odluke u odnosu na njih".

Savković ne vjeruje da će Vučićeve izjave dodatno zakomplicirati odnose između Srbije i SAD-a.

Američki državni tajnik Marco Rubio najavio je u kolovozu da će se zajednički strateški dijalog sa Srbijom održati kasnije 2025., ali to se nije dogodilo.

Vučić je nedavno priznao da se odnosi s Trumpovom administracijom ne razvijaju onako kako se Beograd nadao te da američki predsjednik Donald Trump nije pozvao Srbiju u Mirovni odbor za Gazu.

Odnosi Srbije s Iranom

Službeni Beograd ima prijateljske odnose s Iranom i drugim zemljama uključenim u sukob na Bliskom istoku - prvenstveno s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

„Srbija je uvijek protiv napada na civilne ciljeve, bez obzira s koje strane dolaze i bez obzira tko je žrtva“, rekao je 5. ožujka srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić.

Također je prethodno osudio iranske napade na suverenitet i teritorijalni integritet zemalja Perzijskog zaljeva - Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Kuvajta i Saudijske Arabije.

U telefonskim razgovorima s diplomatskim čelnicima tih zemalja izjavio je da takvi napadi potkopavaju regionalnu stabilnost i ugrožavaju međunarodnu sigurnost.

U medijskim istupima, Đurić je rekao da bi Srbija u principu trebala stajati uz svoje partnere - bez ulaska u šire analize sukoba.

A jedan od njezinih partnera je Iran, koji je godinama pod međunarodnim sankcijama zbog svog nuklearnog programa.

„U Beogradu se nije puno govorilo o prirodi režima u Iranu“, kaže Savković.

Srbija se, u mnogim slučajevima, nije uskladila s odlukama Europske unije o restriktivnim mjerama protiv Irana, bilo zbog nuklearnih aktivnosti ili zbog kršenja ljudskih prava.

Iran podržava Srbiju u protivljenju neovisnosti Kosova.

Za razliku od političke suradnje, gospodarska suradnja između dviju zemalja je skromnija.

Do jučer "srpski Trump", danas podrška Iranu

Napade na Iran prati i promjena retorike u provladinim tabloidima u Srbiji, koji su simpatizirali američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Nedavno su objavili naslove poput: "Pada li Donald Trump?!", "Neuspjeh američkih planova", "Divlje bombardiranje, Amerika i Izrael nemilosrdno spaljuju sve".

„Iako tabloidi uvelike oblikuju način na koji dio građana vidi svijet, mislim da je njihov utjecaj u određivanju smjera politike vrlo, vrlo ograničen“, procjenjuje Savković.

Promjena tona primjećena je i kod vođe Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, osuđenog od strane Haaškog suda za ratne zločine.

Posljednjih godina često je nosio majicu s likom Donalda Trumpa, ali ovog tjedna upisao se u knjigu sućuti zbog atentata na Hamneija u iranskom veleposlanstvu u Beogradu.

Hamnei u Beogradu 1989.

Ali Hamnei je posljednji put posjetio Europu u veljači 1989., dok je bio predsjednik Irana.

Posjetio je Bukurešt i Beograd.

Tijekom trodnevnog posjeta glavnom gradu tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije sastao se s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Raifom Dizdarevićem.

Tadašnja SFRJ imala je prijateljske odnose i ekonomsku suradnju s Iranom, kao dio Pokreta nesvrstanih.

Nekoliko mjeseci nakon posjeta Beogradu, Ali Hamnei je naslijedio Ruhollaha Homeinija na mjestu ajatolaha.

Nakon što je postao vrhovni vođa, nikada više nije napustio Iran.