
Vlada Crne Gore je konačno, nakon dva neuspela pokušaja, u petak, usvojila paket restriktivnih mera prema Rusiji, zbog ratne agresije te zemlje na Ukrajinu koja je počela 24.februara, zbog čega su zemlje Evropske Unije, Sjedinjene Američke Države i nekoliko zemalja Azije uvele sankcije Moskvi.
Za uvođenje sankcija Rusiji glasali su skoro svi ministri u Vladi Crne Gore, a ta odluka različito je prihvaćena u javnosti. Prosrpski političari, naravno, osudili su takvu odluku, neki su je podržali, uz obrazloženje da je to obaveza Crne Gore na njenom evropskom i evroatlantskom putu. Odluku Vlade Crne Gore pozdravili su izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik, Izvestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, te britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks.
Sednicom Vlade, na kojoj je usvojen paket sankcija Rusiji predsedavao je vicepremijer i mandatar za sastav nove Vlade Dritan Abazović, koji je tu informaciju odmah objavio na svom Tviter nalogu.
Za je, pored potpredesnika Vlade Dritana Abazovića, glasalo sedam ministara, dok je uzdržan bio jedan ministar, a sednici nisu prisustvovali predsednik Vlade Zdravko Krivokapić koji je bio na Delfi ekonomskom forumu u Grčkoj, I četiri ministra.
Ministar poljoprivrde Aleksandar Stijović, koji je bio uzdržan poručio da ne zna koliki je efekat uvođenja sankcija na ekonomiju Crne Gore, te da ne vidi kako će to pomoći građanima i privredi, ističući da je prošle godine sa ruskog tržišta Crna Gora prihodovala oko 130 miliona eura.
Podsećamo da je Vlada Zdravka Krivokapića dva puta odbila da donese odluku o sankcijama Rusiji. Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) još 1. marta saopštilo da se Crna Gora pridružila sankcijama EU Rusiji, a Komisija za politički sistem Vlade Crne Gore, kojom predsedava Abazović, 15. marta je usvojila paket sankcija Rusiji koji je prethodno usvojio Savet Evropske unije. Međutim, za primenu tih odluka neophodna je bila odluka Vlade.
Sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, individualne i ekonomske, odnose se na zamrzavanje imovine, zatvaranje vazdušnog prostora za ruske avione, zabranu ruskih vladinih medija, kao i zamrzavanje imovine određenih pravnih i fizičkih lica.
Različite reakcije na sankcije
Iz proruski i prosrpski orijentisanog Demokratskog fronta su saopštili da se protive sankcijama Rusiji, te da će one negativno uticati na turističku sezonu. “Poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine, protiv smo sankcija Rusiji, i kao mala država treba da se držimo što više po strani od geopolitičkih sukoba”, kazao je funkcioner DF-a Milan Knežević.
Sankcije su neprihvatljive i za predsednika Opštine Budva Marka Carevića, funkcionera Nove srpske demokratije, koja je deo koalicije Demokratski front. On je u izjavi za banjalučku televiziju rekao i da je “Boka srpska zemlja, baš kao i Kosovo. Svi mi kao srpski narod i ja smo bili protiv referenduma (o obnovi nezavisnosti CG 2006.prim.aut). Mi smo pogotovo Boka Kotorska, srpska zemlja kao što je Kosovo. To je dominantno srpski narod. Mi smo se 1918. ujedinili sa Srbijom i svako ko ne dolazi na crnogorsko primorje radi protiv interesa srpskog naroda”, zaključio je Carević.
Ipak, lider Demokrata i donedavno predsednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, navodno građanski orijentisan, a privržen Srpskoj pravoslavnoj crkvi, istakao je da se podrazumeva usklađivanje Vlade Crne Gore sa sankcijama i drugim odlukama međunarodnih partnera, povodom ratne agresije Rusije na Ukrajinu. Naravno, može se sa emocijama građana igrati i politički profitirati, ali vođenje države i obavljanje najvažnijih državnih funkcija nalaže odlučivanje bez kalkulacija i donošenje teških odluka”, istakao je Bečić.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik pozdravio je odluku Crne Gore da uvede sankcije Rusiji i izrazio nadu da će njen primer slediti sve zemlje sa Zapadnog Balkana koje su kandidati za članstvo u EU.
I Tonino Picula, izvestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru pozdravio je odluku Vlade Crne Gore da usvoji paket sankcija Rusiji. “Uz prijašnju usklađenost vanjske politike sa EU zajedničkim politikama, Crna Gora još jednom potvrđuje svoju zadanu euroatlantsku orijentaciju i status predvodnika procesa proširenja”, poručio je Picula na Twitteru.
Britanska ambasadorka Karen Medoks ocenila je kako je uvođenjem sankcija Rusiji, Crna Gora pokazala da su evroatlantske vrednosti prioritet.“Drago mi je videti da je učinjen ovaj važan korak koji pokazuje da su evroatlantske vrednosti prioritet, uprkos ovdašnjim političkim izazovima”, napisala je na Twitteru. Medoks je poručila kako je važno da se ove mere, koje su odgovor na rusku agresiju, sada rigorozno sprovedu.
Manjinska vlada do 15. Aprila?
Vladi premijera Zdravka Krivokapića, koja je izabrana decembra 2020. glasovima proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i građanskog pokreta URA, izglasano je nepoverenje početkom februara.
Predsednik Crne Gore Milo Đukanović je 3. marta predložio čelnika URA i potpredsednika Vlade Dritana Abazovića za mandatara nove manjinske vlade, o čemu pregovori još traju. Prema najnovijim najavama novu Vladu CG dobiće do 15. aprila./The Geopost