Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof izjavio je u utorak da su garancije bezbednosti za Ukrajinu sada „uglavnom završene“ nakon sastanka saveznika Kijeva u Parizu.
Na ključnom sastanku u Parizu, lideri evropskih zemalja i Kanade, zajedno sa predstavnicima SAD i visokim zvaničnicima EU i NATO-a, obavezali su se da će opremiti i obučiti snage Kijeva na prvoj liniji fronta, a istovremeno će ponuditi vazdušnu, kopnenu i pomorsku podršku kako bi odbili buduću rusku vojnu agresiju.
„Mislimo da smo u velikoj meri završili sa protokolima bezbednosti koji su važni kako bi narod Ukrajine znao da kada se ovo završi, završava se zauvek“, rekao je Vitkof na sastanku, koji je okupio lidere oko 35 zemalja kako bi finalizovali garancije bezbednosti za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma.
To se dogodilo nakon što su Velika Britanija, Francuska i Ukrajina potpisale zajedničku deklaraciju o nameri kako bi potvrdile detalje takozvanih posleratnih „Multinacionalnih snaga“ za zaštitu svakog potencijalnog mirovnog sporazuma.
Po prvi put, SAD su se složile da podrže snage ako budu napadnute, prema nacrtu saopštenja.
U skladu sa deklaracijom, britanske i francuske snage na terenu, uz američku podršku, činiće multinacionalnu vojnu snagu koja će pružiti „mere sigurnosti u vazduhu, na moru i na kopnu“, kao i obnoviti ukrajinsku vojsku.
Takođe se podrazumeva da će Velika Britanija i Francuska uspostaviti „vojne centre“ u Ukrajini kako bi olakšale raspoređivanje i izgradnju zaštićenih objekata za oružje i vojnu opremu.
Britanski predsednik Kir Starmer pozdravio je ovaj korak na konferenciji za novinare u Parizu, rekavši da je mir „bliži nego ikad“, iako je takođe upozorio da su „najteži zadaci tek pred nama“.
„Možemo doći do mirovnog sporazuma samo ako je [ruski predsednik Vladimir] Putin spreman na kompromise“, rekao je, dodajući: „Putin ne pokazuje da je spreman za mir.“
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da su saveznici postigli „značajan napredak“ u potvrđivanju „čvrstih bezbednosnih garancija za čvrst i trajan mir“.
„Mislim da je danas bio veoma, veoma veliki događaj“, rekao je Džared Kušner, zet Donalda Trampa, koji je takođe prisustvovao diskusijama.
„To ne znači da ćemo postići mir, ali mir ne bi bio moguć bez napretka koji je danas ovde postignut“, dodao je.
Moskva je ranije odbacila prisustvo NATO trupa ili onih povezanih sa Koalicijom voljnih u Ukrajini, uključujući i kao deo garancije bezbednosti, i upozorila je da će sve evropske trupe smatrati „legitimnom metom“.
Vašington je takođe obećao da će predvoditi visokotehnološku operaciju za praćenje linije prekida vatre dogovorene u svakom potencijalnom sporazumu između Rusije i Ukrajine kako bi se utvrdila krivica za eventualna kršenja.
Evropski izvori sugerišu da je obaveza SAD da obezbede podršku trupama prekretnica u pregovorima.
„Ako Ukrajina želi da postigne konačan dogovor, mora znati da je nakon dogovora bezbedna, očigledno ima snažno odvraćanje i da postoje stvarne mere kako bi se osiguralo da se ovo neće ponoviti“, dodao je Kušner.

SBU: Ruski napadi na energetsku infrastrukturu su zločini protiv čovečnosti
Kako je Arkan ubijen u predvorju hotela Interkontinental u Beogradu: 25 godina od smrti ozloglašenog pripadnika srpske paravojne jedinice
SAD u UN: Tramp neće tolerisati masakr nevinih na iranskim ulicama
Srbija dozvolila Putinovim špijunima da isprobavaju „zvučne topove“ na psima
Srbija evropska Venecuela
Kina beleži prvi godišnji pad trgovine sa Rusijom od 2020. godine