U svetlu sve veće potrebe za jačanjem nacionalnih kapaciteta odbrane i otpornosti, NATO se i dalje posmatra kao ključni stub bezbednosti i poverenja u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE).
Najnoviji podaci koje je objavila Globsec, međunarpdna nevladina organizacija sa sedištem u Bratilsavi u Slovačkoj koja je posvećena pitanjima bezbednosti i politike u Evropi i svetu, pokazuju da u proseku čak 82 odsto građana regiona podržava članstvo svoje zemlje u Alijansi.
To je, navode, nivo podrške koji ostaje stabilan još od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu 2022. godine.
Ipak, određena doza skepticizma i dalje postoji. Recimo, u Bugarskoj (29 odsto ispitanika), u Slovačkoj (21odsto), u Estoniji (19 odsto) izražava želju da njihove zemlje napuste NATO.
Uprkos tome, većina i dalje veruje da članstvo u NATO-u smanjuje rizik od napada iz inostranstva – naročito u Litvaniji i Bugarskoj, gde se osećaj bezbednosti dodatno pojačava konkretnim potezima, poput planiranog raspoređivanja 45. nemačke brigade.
Zanimljiv paradoks javlja se kada se uporedi spremnost ljudi da brane saveznike iz NATO-a naspram spremnosti da brane sopstvenu zemlju.
U svim anketiranim državama više ispitanika je spremno da podrži kolektivnu odbranu nego da lično učestvuje u odbrani sopstvene države.
U Litvaniji je ta razlika čak 22 procentna poena u Slovačkoj bi samo 49 odsto bi branilo svoju zemlju, dok 62 odsto podržava odbranu saveznika iz NATO-a.
Iako NATO ostaje meta dezinformacija – uključujući tvrdnje da je reč o agresivnoj organizaciji pod kontrolom SAD – većina građana Centralne i Istoćne Evrope odbacuje takve tvrdnje.
U proseku, pokazuju podaci Globsec, samo 30 odsto veruje u te narative, a taj procenat opada još od 2020. godine u državama kao što su Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka.
Suočeni s hibridnim pretnjama – od sajber napada i lažnih dojava o bombama, do video snimaka generisanih veštačkom inteligencijom uoči izbora- građani ovog regiona jasno poručuju da žele proaktivniji pristup svojih vlada.
Više od 90 odsto ispitanika smatra da države treba da jačaju otpornost na krize, sajber pretnje i dezinformacije, kao i da pruže jasne smernice za ponašanje u vanrednim situacijama.
Ovi nalazi ukazuju na snažno poverenje javnosti u NATO kao zaštitni kišobran, ali i na rastuću potrebu da države članice istovremeno jačaju sopstvene kapacitete kako bi se uspešno suočile i sa tradicionalnim i sa savremenim bezbednosnim izazovima, zaključuje se u analizi Globsec./The Geopost/

Tajland suspenduje mirovni sporazum sa Kambodžom nakon eksplozije mine
Šest mrtvih u napadima Rusije na energetske i stambene objekte u Ukrajini
Poljska novinarka: Rusija iskorišćava unutrašnje podele da bi širila dezinformacije
Nemačka dobija novi „leteći stražarski“ avion Posejdon za lov na Putinove podmornice
Nemački general kaže da Rusija može da pokrene ograničeni napad na NATO u bilo kom trenutku
Tramp i Centralna Azija postigli sporazum o kritičnim mineralima na Samitu u Vašingtonu