
Za mesec i po dana, od početka rata u Ukrajini, u Srbiji je otvoreno 288 preduzeća čiji su osnivači ili vlasnici ruski državljani. Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose smatra da je to šansa za Srbiju i ističe da nisu sve ruske kompanije i privrednici odlukom Evropske unije uvrštene na listu sankcija. Novinar Danasa Mijat Lakićević rekao je da je to naizgled dobra vest – strane investicije i nova radna mesta, ali je izrazio sumnju da bi za Srbiju, dugoročno i šire, moglo da bude više štete nego koristi.
Air Srbija je povećala broj polazaka za Moskvu i imala koristi. Ali više od toga, mnogi putnici koji su došli iz izolovane Rusije ostali su u Beogradu i odlučili da ovde otvaraju kompanije, jer je Srbija ostala jedna od retkih zemalja iz kojih se još uvek može poslovati sa Rusijom i Zapadom. Nisu došli samo građani Rusije, kaže Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
„Ali imamo i veliki talas registracije ruskih kompanija iz Ukrajine kao i Ukrajinaca iz Ukrajine. Dakle, Srbija se vidi kao prelazno rešenje za ovaj mali i srednji biznis. Može da postane stalna destinacija za mnoge koji žele da rade, jer neće stati ni godinu dana“, rekao je Janjić.
Da postoje zakoni poput Kipra ili Luksemburga, Srbija ne bi bila samo privremena destinacija“, rekao je Janjić. Ekonomski novinar Mijat Lakićević, vidi još jedan problem. Moguća ljutnja Evropske unije jer Rusija izbegava sankcije preko Srbije.
„Vidi se da Srbija izvlači ekonomske koristi od svoje politike koja nije osudila rusku agresiju. „To svakako udaljava Srbiju od Evropske unije, po evropskim zemljama, prema evropskoj administraciji“, rekao je Lakićević.
Srbija je zbog nepoštovanja sankcija EU već na lošem glasu na Zapadu, dodao je on.
„Ovo može da raširi iluziju u Srbiji da smo toliko veliki i da nam ni ta Evropa nije potrebna. A onda će ti desničarski, nacionalistički, konzervativni pokreti, za koje smo već videli da su ojačani, ojačati zahvaljujući politici rata“, rekao je Lakićević.
Janjić, pak, podseća da nisu sve ruske kompanije pod sankcijama i da Srbija treba da prati liste i odluke SAD i EU i da se rukovodi jasnim pravilima ko ovde može, a ko ne može da otvori preduzeće.
„To je razvojna šansa za Srbiju i motivi ovih ljudi su drugačiji. Neki izbegavaju sankcije Evropske unije, a neki režim“, rekao je Janjić.
Od oko 300 ruskih kompanija koje su upravo otvorene u Srbiji, većina su mala društva sa ograničenom odgovornošću koja se bave trgovinom. Sa nekim srednjim preduzećima iz IT sektora.