
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je na jedinstven evropski odgovor na rusku agresiju, uključujući uspostavljanje pomorske policijske misije za obezbeđenje Baltičkog mora.
Na samitu nordijskih i baltičkih lidera u Harpsundu, u Švedskoj, 27. novembra, Tusk je rekao da je Evropi potrebna kolektivna snaga i saradnja da bi se suprotstavila pretnjama iz Moskve.
Predlog za inicijativu za nadzor Baltičkog mora dolazi u vreme sve veće zabrinutosti za pomorsku bezbednost nakon incidenata kao što je nedavno presecanje podmorskih kablova koji povezuju Finsku sa Nemačkom i Švedsku sa Litvanijom.
Sumnja se da je štetu izazvao brod za rasuti teret pod kineskom zastavom, Ii Peng 3, koji je došao iz Rusije. Prošao je blizu dva kabla i izgleda da mu je sidro oštećeno, što izaziva sumnju da je vukao sidro duž morskog dna, slično prošlogodišnjem kineskom brodu Nevnev Polar Bear, koji je nosio oštećen gasovod između njih Finska i Estonija.
Švedski premijer Ulf Kristersson pozvao je Kinu da premesti Ii Peng 3 u švedske vode kako bi pomogao u istrazi. Fajnenšel tajms je preneo da je on rekao: „Veoma smo pažljivi da ne prerano donosimo zaključke i da ne optužujemo nekoga ko nije dobro utemeljen. S druge strane, mi ovu stvar shvatamo veoma, veoma ozbiljno. Ne pretpostavljamo samo da je to bila nesreća. . . Ovo nije prvi put.”
Rusija je sugestije o svojoj umešanosti u incidente opisala kao „smešne“. To je drugi put za nešto više od godinu dana da je kineski brod osumnjičen da je namerno sabotirao podmorske kablove.
„Nema direktne veze između policijske akcije i nedavnih događaja na moru, ali verujem da je bolje za sve nas ako zadržimo potpunu kontrolu nad našim teritorijalnim vodama“, rekao je Tusk u Stokholmu, praćen kolegama iz Švedske i Finske. , Norveška, Danska, Island, Litvanija, Letonija i Estonija.
Baltičko more graniči sa devet zemalja NATO-a i Rusijom, koja ima dve pomorske flote stacionirane u regionu, u Sankt Peterburgu i Kalinjingradu.
Ovo je bio prvi put da je jedan šef poljske vlade učestvovao na nordijsko-baltičkom samitu. Nakon populističkog okretanja srednje Evrope ka Moskvi, Poljska sve više gleda na sever ka svojim nordijskim i baltičkim NATO saveznicima. Nordijske i baltičke države dele protivljenje Poljske ruskom diktatoru Vladimiru Putinu i takođe povećavaju svoju vojnu potrošnju i intenzivnije sarađuju u odbrani regiona Baltičkog mora od ruskih pretnji.
Inicijativa za Baltičko more je u skladu sa upozorenjima o regionalnim ambicijama Moskve. Bivši švedski ministar odbrane Majkl Bajden upozorio je ranije ove godine da Kremlj traži kontrolu nad strateški važnim morem, koje ne sme da postane Putinovo igralište gde on uliva strah članicama NATO-a.
Na sastanku u Stokholmu razgovarano je io nastavku podrške Ukrajini, koja se opire ruskoj invaziji.
„U narednim mesecima povećaćemo našu podršku [Ukrajini], uključujući ukrajinsku odbrambenu industriju, i ulagaćemo u obezbeđivanje više municije Ukrajini“, navodi se u saopštenju učesnika samita.
„Hrabrost i otpornost Ukrajine ojačani su snažnom i doslednom podrškom naših zemalja, čija je vojna pomoć suštinska komponenta. Podstičemo i druge da učine isto“, navodi se u saopštenju.
„Ukrajinci su ti koji se suprotstavljaju Rusiji i čuvaju nas ostale. Ako Ukrajina izgubi, gubimo svi“, rekao je Tusk, upozoravajući na sporazume o prekidu vatre koji bi mogli da destabilizuju region ako budu potpisani pod uslovima Rusije. Novi američki predsednik Donald Tramp pohvalio se da bi mogao da okonča rat u Ukrajini u roku od „24 sata“.