
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će uvesti sekundarne carine od 25 do 50 odsto na svu rusku naftu ako oseti da Moskva blokira njegove napore da okonča rat u Ukrajini.
U telefonskom intervjuu za En-Bi-Si njuz 30. marta, američki predsednik Donald Tramp rekao je da je bio „veoma ljut” i „razbesneo” kada je ruski predsednik Vladimir Putin pozvao na uspostavljanje privremene vlade u Ukrajini koja bi mogla efikasno da svrgne ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog.
„Ako Rusija i ja ne možemo da postignemo sporazum da zaustavimo krvoproliće u Ukrajini, i ako verujem da je to bila ruska krivica – što možda i nije – ali ako verujem da je to bila greška Rusije, onda ću uvesti sekundarne carine na naftu, na svu naftu koja dolazi iz Rusije“, rekao je Tramp.
„To bi značilo da ako kupujete naftu od Rusije, ne možete poslovati u Sjedinjenim Državama“, rekao je Tramp. „Postojaće carina od 25 odsto na svu naftu, od 25 do 50 odsto na svu naftu.
Tramp je dodao da će trgovinske mere stupiti na snagu u roku od mesec dana ako ne bude postignut sporazum o prekidu vatre.
Veoma osetljiv diplomatski trenutak dolazi nakon što je Bela kuća 25. marta objavila da su i Rusija i Ukrajina pristale na prekid vatre, dozvoljavajući transport u Crnom moru i postižući dogovor da ne napadaju jedni druge energetske objekte.
I dalje ima problema sa implementacijom sporazuma.
Kijev kaže da će sankcije stupiti na snagu odmah, a Moskva je rekla da će uslediti delimično ukidanje sankcija ruskim kompanijama i bankama uključenim u međunarodnu trgovinu hranom.
Trampovi komentari predstavljaju otklon od mekšeg stava Bele kuće prema Rusiji otkako je američki predsednik proglasio okončanje rata u Ukrajini svojim glavnim spoljnopolitičkim prioritetom. On je ranije kritikovao Zelenskog, rekavši da mu je muka od njegovog vođenja rata i nazivajući ga „diktatorom bez izbora“.
Tramp je za NBC rekao da će razgovarati sa Putinom kasnije ove nedelje.
U svom kasnonoćnom video obraćanju 30. marta, Zelenski je rekao: „Dnevni odgovor Rusije na američku ponudu o bezuslovnom prekidu vatre su bespilotne letelice, bombe, artiljerijsko granatiranje i balističke rakete; Putin pokazuje da ga nije briga za diplomatiju.
„Ono što nam je potrebno su oštrije sankcije Rusiji, više mogućnosti protivvazdušne odbrane Ukrajine i više jedinstva među našim partnerima“, nastavio je Zelenski.
Dalji napadi usred ukrajinske diplomatije Usred diplomatskih napora koje predvode SAD da se postigne sporazum o prekidu vatre, Kijev je optužio Moskvu za „ratni zločin“ 30. marta nakon što su ruski dronovi napali vojnu bolnicu.
Noćni napad na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, bio je deo napada koji je takođe pogodio tržni centar, stambene zgrade i druge mete, pri čemu su poginule najmanje dve osobe, navode vlasti.
Generalštab ukrajinske vojske optužio je Rusiju da je napadom prekršila „norme međunarodnog humanitarnog prava“ i opisao ga kao „namerno ciljano granatiranje“. Generalštab je 30. marta dodao da su među žrtvama i vojnici koji su bili na liječenju u Domu zdravlja.
Sat vremena pre napada na Harkov, Zelenski je izjavio da Kijev očekuje snažan odgovor zapadnih zemalja na skoro svakodnevne napade ruskih dronova na svoju teritoriju.
„Naši partneri treba da jasno razumeju: ovi napadi nisu samo napadi na ukrajinsko civilno stanovništvo, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju kojom pokušavamo da okončamo ovaj rat“, rekao je Zelenski u svom završnom video obraćanju 29. marta.
Pored napada na Harkov, prema ukrajinskim vlastima, Rusija je ispalila balističku raketu i koristila bespilotne letelice koje su pogodile i gradove Dnjepar, Krivi Rih i Poltavu.
Prema ukrajinskim vlastima, najmanje dve osobe su poginule, a 26 je povređeno u noćnim napadima širom zemlje.
Komentari Zelenskog usledili su nakon što su se smrtonosni napadi ruskih snaga povećali u roku od 24 dana.
Ukrajinski predsednik je dodao da je američki predlog o bezuslovnom prekidu vatre „predugo na stolu“ bez „adekvatne reakcije Rusije. To mnogo govori“.
“Rusija napada pozicije svih onih koji žele da okončaju ovaj rat. Nemoguće je ignorisati stotine Šaheda svake noći”, dodao je on, misleći na bespilotne letelice iranske proizvodnje.
Regionalni guverner je ranije izjavio da je u napadu ruske bespilotne letelice na grad Dnjepar na jugoistoku Ukrajine kasno uveče 28. marta poginule četiri osobe i izazvao veliki požar u kompleksu hotela i restorana i nekoliko privatnih kuća.
Ruske oružane snage su u napadu na Dnjepar upotrebile više od 20 dronova, u kojima je povređeno i 25 osoba. Zelenski je rekao da je među povređenima i trudnica.
Slike i video snimci objavljeni na društvenim mrežama pokazuju plamen i velike oblake dima u vazduhu. Drugi su prikazivali razbijene zgrade, teško oštećene gornje spratove višespratnice i ulice prepune razbijenog stakla i građevinskih ostataka.
Na drugom mestu, najmanje sedam osoba je povređeno u raketnom napadu u Krivom Rogu 29. marta, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije./Rferl/