Tajvan je potvrdio da su američke trupe stalno stacionirane na njegovim ostrvima u Tajvanskom moreuzu, uključujući i ostrvo nešto više od jedne milje od kineske jugoistočne obale.
Zakon o ovlašćenju za državnu odbranu (NDAA) iz 2023. otvorio je put njihovom dolasku da sprovode programe obuke za trupe na tajvanskim linijama fronta.
Kina je obećala da će jednog dana pripojiti demokratski Tajvan, koji smatra otcepljenom pokrajinom, iako vlada Komunističke partije Kine u Pekingu nikada tamo nije vladala. Kina je dramatično povećala svoja vojna raspoređivanja i vežbe u i oko 90 milja širokog Tajvanskog moreuza, što je navelo svog suseda da poveća ulaganja u odbranu.
Upitan da li je potvrdio izveštaje da su Zelene specijalne snage američke vojske, poznate i kao Zelene beretke, bile stalno stacionirane na Tajvanu, tajvanski načelnik odbrane Čiu Kuo-čeng je rekao novinarima 14. marta: „U svakoj situaciji „možda postoje slepe tačke ili neadekvatnosti Zato moramo da komuniciramo sa našim saveznicima – bilo da je u pitanju tim, grupa ili država“.
“Možemo da učimo jedni od drugih i vidimo koje su nam snage. To je solidna stvar”, dodao je on.
Godine 2021, predsednik Cai Ing-ven je najavio da američki instruktori povremeno treniraju sa tajvanskim vojnim osobljem.
Ministarstvo odbrane Tajvana nije komentarisalo konkretne izveštaje, ali je saopštilo da sve vojne razmene sa stranim zemljama prate godišnji plan.
Prema tajvanskom listu United Daili Nevs (UDN), Zelene beretke Prve grupe specijalnih snaga američke vojske sada su stalno stacionirane u dve baze 101. amfibijskog izviđačkog bataljona, jedinice specijalnih snaga tajvanske vojske.
Ovi treneri su poslati u udaljene ostrvske oblasti Penghu i Kinmen. Kinmen je udaljen nešto više od jedne milje od kineske obale.
Prvi bataljon ove jedinice specijalnih snaga fokusirane na Pacifik stacioniran je na Okinavi u Japanu, dok je ostatak bataljona stacioniran u zajedničkoj bazi Luis-Makkord u državi Vašington.
UDN je ranije izvestio da postoji i američko vojno prisustvo u severoistočnom gradu Taojuanu na glavnom ostrvu Tajvana. Za ovo vojno osoblje se kaže da obučava stručnjake za opremu za bespilotne letelice koju Tajvan planira da kupi za svoju elitnu kompaniju za specijalne vazdušne poslove.
Vojska SAD i kinesko ministarstvo spoljnih poslova nisu odmah odgovorili na pismeni zahtev Njuzvika za komentar.
SAD nisu zadržale zvanično vojno prisustvo na Tajvanu otkako su se povukle 1979. nakon normalizacije odnosa SAD i Kine.
Zvanično, američko-tajvanske vojne razmene, koje su indirektno priznate u prošlosti, vodi de fakto ambasada SAD, Američki institut na Tajvanu.
Iako su SAD premestile svoje diplomatsko priznanje iz Tajpeja u Peking, SAD su i dalje najveći snabdevač Tajvana oružjem.
Zakon o odnosima sa Tajvanom iz 1979. zahteva od Vašingtona da obezbedi Tajpeju odbrambeno oružje i da se odupre upotrebi „sile ili drugih oblika prinude koji bi ugrozili bezbednost ili društveni ili ekonomski sistem naroda Tajvana“./newsweek.com/