
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova brzo se usprotivilo zaustavljanju tajvanskog potpredsednika Vilijama Laija u Sjedinjenim Državama, upozoravajući u nedelju da bi moglo da preduzme “čvrstu i snažnu akciju” kao odgovor na posetu.
U svom saopštenju u nedelju, Stejt department je naveo da „Kina žali i oštro osuđuje odluku SAD da organizuju takozvano zaustavljanje“, dodajući da će Peking negirati „bilo koji oblik zvaničnih kontakata američke vlade sa regionom Tajvana.“ odlučno odbija .
Lai, kako se navodi u saopštenju, „tvrdoglavo se drži separatističkog stava za ‘nezavisnost Tajvana’” i on je „do kraja uzbunjivač”.
Lai, doktor koji je školovan na Harvardu, a postao je političar, prednjači na predstojećim predsedničkim izborima u Tajvanu. On je sebe opisivao kao „praktičnog radnika za nezavisnost Tajvana“, ali je tokom predizborne kampanje isticao da ne želi da menja trenutnu situaciju. Takođe je izrazio spremnost da bude prijatelj sa Kinom.
Pre odlaska, Lai je razgovarao sa novinarima, ali je jedva spomenuo Sjedinjene Države. Kada je stigao u njegov hotel u Njujorku, dočekalo ga je desetine pristalica koji su mahali zastavama Sjedinjenih Država i Tajvana, kao i zeleno-belom zastavom njegove vladajuće Demokratske progresivne partije. Gomila je vikala: “Idi Tajvan!” „Idi potpredsedniče!“, drugi su mahali zastavama sa natpisom „Čuvaj Tajvan slobodnim“. Jedan pristalica je držao natpis na kome je pisalo „Protiv rata na Tajvanu“.
Na svom feedu na društvenim mrežama na X, nekadašnjem Tviteru, Lai je napisao da je „srećan što je stigao u Veliku jabuku i da se raduje upoznavanju prijatelja i učešću u tranzitnim programima u #New York“.
Analitičari očekuju da će Tajpej i Vašington pokušati da ne eskaliraju dalje tenzije između SAD i Kine tokom Laijevih zaustavljanja, ali poseta dolazi u trenutku kada odnosi između dve najveće svetske ekonomije postaju sve teži.
„Tajvan i SAD će pokušati da ovo putovanje učine značajnim za Laja, ali ne na način da bi ubo medved “, rekao je za Glas Amerike Lev Nahman, politikolog sa Nacionalnog univerziteta Čengči na Tajvanu.
Tajvanski predsednički kandidati posećivali su SAD tokom kampanja u prošlosti, ali stručnjaci kažu da će Laijeva uloga kao vršioca dužnosti potpredsednika Tajvana podstaći Vašington da bude oprezniji u vezi sa njegovim putovanjem, jer ne želi da bude percipiran kao podrška Laiju.
„SAD ne mogu da tretiraju Laija ni previše dobro ni previše loše, tako da mislim da je puštanje na turneju po Njujorku i San Francisku kompromis“, rekao je Čen Fang-ju, politikolog na Univerzitetu Soočov na Tajvanu, za Glas Amerike.
Čen je dodao da će u trenutku kada se nada većem vojnom i diplomatskom angažmanu sa Kinom i poziva kineskog ministra spoljnih poslova Vang Jia da poseti Vašington sledećeg meseca, Vašington nastojati da Laijeva zaustavljanja budu „manje formalna“ kako bi izbegao da Peking preterano reaguje.
„Sa diplomatske tačke gledišta, SAD žele da izbegnu previše iznenađenja“, rekao je on.
Lai će biti u Njujorku samo oko jedan dan pre nego što nastavi u Paragvaj u nedelju. Tajvanske vlasti su dale nekoliko detalja o Laijevom rasporedu putovanja, ali izvori upoznati sa aranžmanom rekli su za Glas Amerike da bi on mogao održati događaje sa tajvansko-američkom zajednicom.
Nakon njegovog dolaska u nedelju, Laura Rozenberger, predsednica Američkog instituta na Tajvanu – neprofitne organizacije koju vodi vlada SAD i koja održava nezvanične veze sa Tajvanom – potvrdila je na Ks da će se sastati sa Laijem kada on stigne u sredu prolazeći kroz San Francisko pre povratka na Tajvan.
Lai je napravio slično zaustavljanje u Sjedinjenim Državama u januaru 2022. u okviru svog putovanja u Honduras. Tokom ovih zaustavljanja, on je vodio onlajn razgovore sa bivšom predsednicom Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi i senatorkom Tami Dakvort, i sastao se sa članovima tajvanske zajednice. Ovog puta nije jasno da li će on održati razgovore na tako visokom nivou i kako bi Peking mogao da odgovori na njegove aktivnosti.
Odgovor Pekinga
Kina smatra Tajvan neodvojivim delom svoje teritorije i dugo se protivi kontaktima na visokom nivou između zvaničnika Tajvana i drugih zemalja. Kina je prošle godine održala dve velike vojne vežbe oko Tajvana kao odgovor na posete, jednom nakon Pelosijeve posete Tajpeju prošlog avgusta i ponovo u aprilu kada se predsednik Tajvana Cai Ing-ven sastao sa predsednikom Predstavničkog doma SAD Kevinom Makartijem sastao se u Kaliforniji.
Nakon Tsaijevog zaustavljanja u Kaliforniji i sastanka sa Makartijem i drugim američkim poslanicima, Peking je organizovao višednevnu vojnu vežbu nalik blokadi oko Tajvana.
Stručnjaci veruju da će Peking ovog puta vojno odgovoriti na Caijevo zaustavljanje u SAD, ali će obim zavisiti od toga koliko je „zvanično“ njegovo putovanje. „To uključuje sa kim se sastaje, šta kaže i koliko su ti sastanci javni“, rekla je za Glas Amerike Amanda Hsiao, viši kineski analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Dok se Tajvan priprema za predsedničke izbore, Sjao veruje da će Peking pokušati da ublaži svoj odgovor na Laijeve zabrane tranzita, jer bi svaki odgovor koji se smatra preterano provokativnim mogao da poveća Laijeve šanse da pobedi na izborima. Međutim, ona je dodala da se Peking takođe plaši slanja pogrešnog signala ako se njegovi odgovori shvate kao suviše slabi.
„Mogli bi da odgovore malom vojnom vežbom, a to bi moglo biti samo povećanje onoga što već rade skoro svaki dan“, rekla je ona.
Prema tajvanskom ministarstvu odbrane, Kina je od nedelje rasporedila 79 vojnih aviona i 23 pomorska broda u oblasti u blizini Tajvana. Među njima, 25 vojnih vozila je prešlo središnju liniju Tajvanskog moreuza ili ušlo u jugozapadnu i jugoistočnu zonu protivvazdušne odbrane Tajvana.
Ostaviti dobar utisak
Za Laija je ovo putovanje prilika da ostavi dobar utisak i jasno iznese svoje stavove o odnosima i sa Kinom i sa SAD.
Pre odlaska, u intervjuu tajvanskom TV kanalu SETN, Lai je naglasio da Tajvan nije deo Kine, pristao je da bude „prijatelj“ sa Kinom i istakao značaj odnosa Tajvana sa Sjedinjenim Državama.
„Ne bi bilo mudro odgurnuti našeg najboljeg partnera, SAD“, rekao je on.
Prema analitičarima, Lai je u velikoj meri prihvatio „četiri obaveze” koje je predstavio predsednik Tajvana Cai Ing-ven 2021. Oni se fokusiraju na odbranu tajvanskog demokratskog sistema, podržavanje suvereniteta Tajvana, odbijanje pritiska iz Kine i dopuštanje naroda Tajvana da odlučuju o budućnosti ostrva.
„Tsaijev pristup je dobio međunarodno priznanje, tako da su Lai i Demokratska progresivna partija na sigurnoj strani“, rekao je Čen sa Univerziteta Sučou za Glas Amerike.
Nahman sa Nacionalnog univerziteta Čengči rekao je da bi Lai trebalo da nastavi da pokušava da ostavi dobar utisak na američku vladu.
„On mora da dokaže da može da bude ‘Tsai Ing-ven 2.0’ i ovo putovanje je jedan od velikih testova”, rekao je on za Glas Amerike./VOA/