Dugogodišnja politika balansiranja između Evropske unije, Sjedinjenih Država, Rusije i Kine suočava se sa ozbiljnom krizom, kao rezultat rata u Ukrajini, međunarodnih sankcija i energetskih pritisaka. Ovo je procena nemačkih i švajcarskih medija, koji naglašavaju da je Beograd sve više primoran da donosi jasne geopolitičke odluke.
Švajcarske novine Neue Zürcher Zeitung (NZZ) pišu da je, nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine, Srbija razvila takozvanu „Doktrinu četiri stuba“, pokušavajući da istovremeno održi povoljne odnose sa EU, SAD, Rusijom i Kinom.
Prema rečima autora Andreasa Ernsta, ova strategija je Beogradu dala značajan prostor za manevar skoro dve decenije.
Međutim, tokom protekle godine, ova politika je počela da se raspada.
„Tri od četiri stuba srpske spoljne politike su istovremeno poljuljana, upravo u vreme kada je trinaestogodišnji režim predsednika Aleksandra Vučića oslabljen iznutra, pred studentskim protestima, građanskim pokretom i jačanjem civilnog društva“, piše NZZ.
List napominje da se Vučićeva očekivanja za novo poglavlje u odnosima sa SAD nakon povratka Donalda Trampa u Belu kuću nisu ispunila. Prema NZZ-u, Trampova administracija je potvrdila ranije uvedene sankcije protiv srpske naftne industrije, koja je u velikoj meri u vlasništvu Rusije, i zahtevala je njenu prodaju.
Istovremeno, odnosi sa Rusijom su zategnuti. Iako se Srbija nije pridružila sankcijama protiv Moskve, snabdeva Ukrajinu municijom preko trećih zemalja, što je izazvalo duboko nezadovoljstvo u Kremlju. Moskva, prema švajcarskom listu, sada koristi zavisnost Srbije od ruskog gasa kao sredstvo pritiska, odlažući potpisivanje novog ugovora o snabdevanju.
Što se tiče Evropske unije, NZZ piše da je proces pristupanja Srbije godinama u zastoju i da je praktično zamrznut od 2021. godine, zbog pogoršanja vladavine prava i slobode medija. Politika balansiranja, koja je nekada služila domaćoj publici predstavljajući Vučića kao lidera sa pristupom svim velikim silama, sada gubi svoj efekat.
„Srbija nije Jugoslavija, a Vučić nije Tito“, naglašava NZZ, dodajući da je zemlja premala da bi igrala ulogu srednje sile u sve žešćem sukobu između Rusije i Zapada. Prema pisanju lista, igra „četiri stuba“ se bliži kraju, što dodatno potkopava već oslabljeni Vučićev autoritet.
U međuvremenu, Berliner Cajtung piše da SAD guraju Srbiju ka prisilnoj preorijentaciji, posebno u energetskom sektoru. List izveštava da je Kancelarija za kontrolu strane imovine SAD (OFAC) izdala privremenu licencu Naftnoj industriji Srbije (NIS), omogućavajući joj da nastavi proizvodnju nakon poremećaja izazvanih sankcijama.
Prema pisanju Berliner Cajtunga, cilj Vašingtona nije da zatvori srpsku energetsku infrastrukturu, već da potpuno ukloni ruski kapital iz ovog sektora. Naredne tri nedelje se smatraju ključnim za postizanje trajnog rešenja, koje bi moglo da uključi prodaju ruskih akcija zapadnim kompanijama.
List upozorava da, ako pregovori propadnu i američka licenca istekne krajem januara, Srbija rizikuje da se ponovo suoči sa ozbiljnom energetskom krizom, sa nepredvidivim političkim i ekonomskim posledicama.
Prema nemačkim i švajcarskim medijima, Srbija ulazi u fazu u kojoj tradicionalna ravnoteža više nije održiva i gde će izbor strateške orijentacije biti neizbežan./TheGeoPost.

SBU: Ruski napadi na energetsku infrastrukturu su zločini protiv čovečnosti
Kako je Arkan ubijen u predvorju hotela Interkontinental u Beogradu: 25 godina od smrti ozloglašenog pripadnika srpske paravojne jedinice
SAD u UN: Tramp neće tolerisati masakr nevinih na iranskim ulicama
Srbija dozvolila Putinovim špijunima da isprobavaju „zvučne topove“ na psima
Srbija evropska Venecuela
Kina beleži prvi godišnji pad trgovine sa Rusijom od 2020. godine