U petak je Izrael pokrenuo smeo napad na Iran, usmeren na nuklearna postrojenja, vojne lidere i naučnike. Premijer Netanjahu je rekao da je operacija pogodila „na čelo“ iranskog programa nuklearnog oružja.
Međutim, prema međunarodnim procenama, uključujući i američke obaveštajne podatke, iranski program trenutno nije sposoban za proizvodnju oružja. Teheran tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode i da služi samo za proizvodnju energije, ali ima sredstva da ga naoruža ako to želi.
Kako je počelo
Iranski nuklearni program je počeo 1957. godine uz podršku SAD pod šahom. Ova podrška je okončana Islamskom revolucijom 1979. godine. Od tada, Iran insistira da ne teži nuklearnom oružju i da je potpisnik Sporazuma UN o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Zašto je to kontroverzno
Obogaćivanje uranijuma je glavni problem. Male količine se koriste u elektranama, ali kada se obogati do 90%, uranijum postaje pogodan za oružje. Iran je pod pritiskom obustavio obogaćivanje početkom 2000-ih, ali ga je nastavio 2006. godine.
Godine 2015, Iran je pristao da ograniči obogaćivanje u zamenu za ublažavanje sankcija. Sporazum je ograničio obogaćivanje na 3,67%. Međutim, nakon što su se SAD povukle iz sporazuma 2018. godine, Iran je proširio svoje napore za obogaćivanje, rasporedio moderne centrifuge i povećao svoje zalihe uranijuma.
Koliko je Iran blizu bombe?
Iran je drastično smanjio vreme potrebno za proizvodnju uranijuma pogodnog za bombu. Od 2024. godine, zemlja će imati dovoljno uranijuma obogaćenog 60% da izgradi nekoliko bombi uz dalju preradu. Prema MAAE, trenutne iranske zalihe mogle bi se pretvoriti u uranijum pogodan za oružje u roku od nekoliko nedelja.

Osnove obogaćenog uranijuma
Prirodni uranijum mora biti obogaćen da bi bio koristan. Manje od 1% je uranijum-235, izotop potreban za energiju ili oružje. Centrifuge odvajaju ovaj izotop od obilnijeg uranijuma-238. Iran ima hiljade najsavremenijih centrifuga koje značajno ubrzavaju ovaj proces.

Nedavni napadi
U izraelskom napadu je pogođen Natanz, glavni iranski postrojenje za obogaćivanje uranijuma, pri čemu je, kako se navodi, ubijeno šest nuklearnih naučnika. Iran je dugo učvršćivao svoja nuklearna postrojenja, a takođe je izgradio i podzemne objekte, što ih čini teškim za potpuno uništavanje. Drugi veći objekti, uključujući Fordov i Bušer, navodno nisu oštećeni.
Zaključak
Iran tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode, ali obogaćivanje uranijuma i zalihe ukazuju na to da bi mogao brzo da napravi bombu ako bi to želeo. Situacija ostaje nestabilna kako međunarodne tenzije eskaliraju.

Zloupotreba bola: Kako režimski mediji koriste Srbe sa Kosova za političke ciljeve
Članica NATO-a Rumunija pronašla fragmente drona nakon ruskih napada na ukrajinske luke
Tajland suspenduje mirovni sporazum sa Kambodžom nakon eksplozije mine
Šest mrtvih u napadima Rusije na energetske i stambene objekte u Ukrajini
Poljska novinarka: Rusija iskorišćava unutrašnje podele da bi širila dezinformacije
Nemačka dobija novi „leteći stražarski“ avion Posejdon za lov na Putinove podmornice