
Srbija je jedna od 10 država u kojima je zabeležen najveći pad demokratije, navodi se u izveštaju objavljenom Međunardnog instituta za demokratiju i izbornu podršku (IDEA).
Već pet godina za redom broj zemalja koje se kreću ka autoritarizmu je otprilike tri puta veći od onih koje idu u demokratskom pravcu. Apsolutni broj demokratija se smanjuje, a od 2020. godine ni Srbija, Mali i Obala Slonovače nisu više demokratije, navodi se u izveštaju „Stanje demokratije u svetu 2021“.
„Ovaj izveštaj naglašava demokratski slom u Srbiji, jer se posle ozbiljnih problema sa izborima 2020. ne može više smatrati demokratijom. To dovodi u pitanje buduće članstvo Srbije u Evropskoj uniji“, naveo je Adam Bodnar, dekan Pravnog fakulteta poljskog Univerziteta društvenih i humanističkih nauka.
Ističe se da Srbija prvi put posle 20 godina nije više u kategoriji demokratija nego hibridnih režima.
„Srbija, koja nazaduje od 2013, konačno je postala hibridni režim 2020. Tokom tog perioda, vladajuća Srpska napredna stranka je ograničila i diskreditovala civilno društvo i uvela ograničenja slobode medija“, navodi se u izveštaju.
IDEA u dokumentu o demokratiji u Evropi navodi da je kvalitet demokratija stagnirao ili opao za protekle dve godine, ne malim delom zbog pandemijske krize.
„Na Zapadnom Balkanu i drugim zemljama istočne Evrope, dugotrajne slabosti u tim novim demokratijma dodatno su pojačane pandemijom“, navodi se u izveštaju.
Dodaje se da je legitimitet mnogih vladajućih elita u tom regionu narušen zbog njihovog nastojanja da dobiju nejednaku izbornu prednost tokom pandemije, zastrašivanja političke opozicije i nastojanja da dodatno oslabe integritet medija.