
Odbrambeni sporazum između Hrvatske, Albanije i Kosova, koji predviđa zajedničke mere za rešavanje zajedničkih bezbednosnih izazova, izazvao je ljutu reakciju Srbije, koja ga je nazvala pretnjom.
Sporazum o odbrani potpisan između Hrvatske, Albanije i Kosova izazvao je diplomatski spor sa susednom Srbijom, koja Kosovo i dalje smatra delom svoje teritorije i ne priznaje njegovu nezavisnost.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je Hrvatsku i Albaniju da su u dosluhu potpisivanjem sporazuma sa takozvanim „privremenim institucijama“ na Kosovu, tj. Vladom zemlje da započne „trku u naoružanju“ u regionu.
“Nama je teška situacija, ali razumeli smo njihovu poruku. I čuvaćemo našu zemlju, odvraćaćemo ih i uvek je uspešno braniti od svakog potencijalnog agresora, pa i ovog moćnog”, rekao je Vučić u sredu.
Međutim, Hrvatska je izjavila da joj nije potrebna dozvola Srbije za potpisivanje. Ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da je vreme kada je Zagreb tražio saglasnost Beograda za svoje akcije davno prošlo i da se nikada neće vratiti.
„Mi smo nezavisna država 35 godina i pet godina smo trpeli agresiju i politiku koja je promovisala takav narativ“, rekao je Anušić, misleći na hrvatski rat za nezavisnost 1990-ih protiv Jugoslovenske vojske koju predvode Srbi.
„Saradnja sa Albanijom i Kosovom se fokusira na razmenu znanja, saradnju između vojnih industrija i podršku evroatlantskim aspiracijama Albanije i Kosova“, objasnio je Anušić na X.
Spor je izbio nakon što su Hrvatska, Albanija i Kosovo u utorak potpisale deklaraciju o jačanju saradnje u oblasti odbrane.
Deklaracija, kojoj se mogu pridružiti i druge zemlje, poziva na zajedničke odgovore na bezbednosne izazove, hibridne pretnje i druge rizike koji bi mogli da ugroze regionalnu stabilnost, saopštilo je hrvatsko Ministarstvo odbrane nakon potpisivanja sporazuma.
Međutim, srpski ministar odbrane Bratislav Gašić opisao je sporazum kao „provokativnu inicijativu” susednih zemalja.
Potpisivanje memoranduma „bez konsultacija sa Beogradom je potvrda ispravnosti strateškog ulaganja u jačanje i modernizaciju Vojske Srbije“, rekao je Gašić.
„Ovo je provokativna inicijativa susednih zemalja koja je u suprotnosti sa naporima da se ojača regionalna bezbednost“, dodao je on.
Kosovska ministarka spoljnih poslova Donika Gervala-Švarc odgovorila je Ks u sredu pismom u kojem je „snažno osudila predstojeću deklaraciju Srbije“ i optužila Beograd da želi da nastavi „svoju hegemonističku politiku u regionu“.
Gervala-Švarc je dodala: „Bez priznanja Kosova Srbija ne može biti faktor stabilnosti.
I kosovsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je Srbiju da primeni postojeće sporazume. Dve zemlje su uz podršku EU u februaru 2023. potpisale sporazum o normalizaciji odnosa.
U njemu se navodi da dve zemlje treba da razvijaju “normalne, dobrosusedske odnose zasnovane na ravnopravnosti” i da se rukovode međusobnim “poštovanjem svoje nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, prava na samoopredeljenje, zaštite ljudskih prava i nediskriminacije”.
Sporazum je do sada uglavnom nesproveden.