
Slovački premijer Robert Fico sastaće se 7. oktobra sa ukrajinskim kolegom Denisom Šmihalom u ukrajinskom pograničnom gradu Užgorodu. Razgovori će se prvenstveno fokusirati na pitanja vezana za naftne i gasne sukobe, ali će verovatno fokus biti na borbi Kijeva protiv ruske invazije velikih razmera.
Od svog povratka na mesto premijera Slovačke pre godinu dana, populista Fico je drastično promenio stav zemlje članice NATO-a i EU prema Ukrajini: prekinuo je vojnu pomoć Kijevu i dao niz izjava u kojima se dovodi u pitanje suverenitet Ukrajine i pozvao na mir sa Rusijom.
Fico se takođe oštro protivio mogućem ulasku Ukrajine u vojnu alijansu NATO-a.
„Mislim da će pitanje članstva Ukrajine u NATO-u biti ključni trenutak koji će otkriti mnogo o budućnosti NATO-a“, rekao je on na slovačkoj televiziji 6. oktobra na mestu bitke u Drugom svetskom ratu u blizini severoistočnog slovačkog sela Visni. Komarnik.
„Ovo je nešto što sam otvoreno rekao premijeru Šmihalu, Amerikancima i svima ostalima: sve dok sam slovački premijer, daću instrukcije zakonodavcima koji su pod mojom političkom kontrolom kao lidera stranke [Direkcija-socijaldemokratija] da oni nikada ne pristaju na članstvo Ukrajine u NATO-u“.
„To bi samo stvorilo osnovu za Treći svetski rat. Jer znate šta može da se desi: kada Ukrajina postane članica NATO-a i dođe do sukoba sličnog sadašnjem, to će se videti kao napad na državu članicu NATO-a i mogu se pokrenuti neki izuzetno opasni mehanizmi.
„Zbog toga snažno odbacujemo ideju da Ukrajina treba da uđe u NATO“, rekao je on.
On je, međutim, rekao da se slaže sa mogućnošću da Ukrajina postane članica Evropske unije.
Dan ranije, Fico je izdao saopštenje u kojem poziva na prekid borbi u Ukrajini i nagoveštava da će verovatno u nekom trenutku otputovati u Moskvu na takozvani „miting mira“.
„Svi se mole za okončanje ovog besmislenog rata, za koji su zapadne zemlje mislile da će baciti Rusiju na kolena preko Ukrajine, ali nije uspeo“, rekao je on.
„Velike kompanije gube mnogo novca [od rata]. I videćete: onog trenutka kada se potpiše mirovni sporazum, svi će pohrliti u Rusiju i raditi iste poslove kao i ranije. “To se samo zove posao kao i obično.”
„Sledeće godine biće obeleženo 80 godina od završetka Drugog svetskog rata. „Ko će me sprečiti da odem na mirovni miting u Moskvu?“
„Mislim da ću ići. Zašto ne bih otišao? Kakve ovo veze ima sa sadašnjošću?”
Slovačka i Ukrajina su takođe u zavadi oko tranzita ruske nafte i gasa, čiji izvoz pokreće ratnu mašinu Moskve.
Nakon invazije Moskve na Ukrajinu, većina zemalja EU je bojkotovala uvoz ruske nafte i gasa, sa izuzetkom nekoliko zemalja, uključujući Mađarsku i Slovačku.
Kijev je u junu uveo sankcije ruskom LUKoilu, sprečavajući da se nafta te kompanije preko Ukrajine usmeri u rafinerije u Slovačkoj i Mađarskoj, koja takođe ima proruskog lidera u premijeru Viktoru Orbanu.
Fico je 29. jula rekao da će njegova zemlja prekinuti isporuke dizela Ukrajini ako Kijev ne obnovi isporuke LUKoil nafte preko svoje teritorije. Ukrajini je potreban dizel za snabdevanje svojih oružanih snaga.
U septembru je mađarska energetska kompanija MOL saopštila da je pronašla „održivo rešenje“ da obezbedi transport nafte u Mađarsku i Slovačku kroz sporazume sa dobavljačima i operaterima naftovoda.
Kao deo sporazuma, MOL je rekao da će „preuzeti vlasništvo nad pogođenim količinama sirove nafte na granici Belorusije i Ukrajine“.
Takođe u septembru, izvori su rekli Rojtersu da će LUKoil nastaviti isporuku nafte u obe zemlje preko naftovoda Druzhba u oktobru nakon što MOL postigne dogovor.
Uprkos pretnjama da će zatvoriti naftovod, Ukrajina je krajem avgusta rekla da će nastaviti da poštuje svoje obaveze o tranzitu ruske nafte u Evropu, iako bi sporovi između dve strane i dalje mogli da poremete isporuke nafte i gasa u budućnosti.
Prihodi od izvoza nafte i gasa čine lavovski deo prihoda ruskog budžeta. Vašington i Brisel uveli su ruske energetske sankcije kako bi ruskom budžetu uskratili sredstva za finansiranje invazije./RFE/