
Arta Hadzidzemajlji, visoki istrazivac u institutu Octopus u intervjuu za Geopost rekla je da rast ekstremne desnice u Evropi ima ozbiljne posledice po globalnu bezbednost, a da je jedan od ključnih aspekata širenja ekstremne desnice njegova povezanost s Rusijom, koja koristi strategiju “mekih moći” za promociju svojih interesa.
Hadzidzemajlji naglašava da se na Balkanu posebno primećuje značajna propaganda i naratvi koji dolaze iz Rusije, a šire se putem različitih organizacija, fondova i društvenih medija, uključujući platformu “Telegram”.
Kompletan intervju
Geopost: Kako komentarišete ekstremnu desnicu u Evropi?
Pre svega, hvala na intervjuu. Što se tiče ekstremne desnice koja se širi Evropom, komentarišem je kao negativnu pojavu koja ima veoma velike posledice po svetsku bezbednost.
Kada govorimo o ekstremnoj desnici, to je sveobuhvatna tema sa različitim uticajima, poput razvoja propagande i raznih narativa sa ciljem širenja negativnih pojava.
Ekstremna desnica nije ograničena samo na Rusiju, ima i uticaja drugih zemalja, ali uzimajući u obzir nedavni rat u Ukrajini, onda imamo više materijala, publikacija, razne studije koje pokazuju da se rast ekstremne desnice dešava i u drugim evropskim zemljama, uključujući evropske zemlje poput Francuske, Španije, Nemačke, a imamo ga i u našem regionu, na Balkanu.
Geopost: Kako Rusija i njena saradnja sa ekstremnom desnicom utiču na Evropu?
Rusija koristi ekstremnu desnicu kao deo svoje spoljne politike, koristeći takozvanu “meku moć”. “Meka moć” se dešava kroz različite narative koje se koriste u njihovu korist. Na primer, na Balkanu, primećujemo dosta propagande i narativa koji dolaze iz Rusije.
Mogućnosti kako Rusija sprovodi ovu propagandu zavise. To može biti kroz različite organizacije, može biti kroz fondove, ali može biti i u nekim akcijama koje su društveni mediji, znači tamo gde imamo mnogo objava ili kroz zloupotrebu društvenih mreža za komunikaciju “Telegram”.
To je jedna od platformi koja se sve više koristi, ne samo na Balkanu, već i u drugim zemljama u kojima imamo širenje ekstremne desnice sa uticajem iz Rusije.
Geopost: Koliko je ovo opasno za Kosovo? Kako vidite geopolitičku situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu i koliko je Kosovo od svega toga ugroženo?
Još tokom konferencije koju smo održali kao institut, došli smo do zaključka da imamo mnogo različitih ličnosti koje su vezane za Rusiju i ekstremnu desnicu. Deo istraživanja je i o Žaku Hogardu, gde smo spomenuli da je imao iskustva i da ima uticaj na rusku i prosrpsku propagandu.
Ovo predstavlja veoma veliku opasnost za Balkan, posebno za Kosovo, jer narativi koje koriste Rusija i zemlje i ličnosti koje podržavaju rusku propagandu nanose štetu ugledu i izazivaju nemire na Kosovu.
Iz tog razloga je veoma važno preduzeti mere, ali i identifikovati istaknute ličnosti iz svojih zemalja, jer to ne znači da su svi sa Balkana. Imamo slučaj koji sam pomenuo, Žaka Hogarda, koji je iz Francuske, gde smo videli publikacije, članke koji imaju veliki uticaj na širenje ovog narativa, ali imamo i druge ekstremiste koji su mlađi i koji ga šire u drugim evropskim zemljama.
Geopost: Kako se boriti protiv fenomena doktrine ekstremne desnice?
Ovo pitanje je veoma važno i predstavlja problem za sve zemlje, ne samo za Kosovo i Balkan. Mišljenje instituta, koje delim, je da je veoma važno suzbiti onlajn radikalizam.
Ako govorimo o društvenim mrežama, ključno je identifikovati jezike koji se koriste i na osnovu te identifikacije sprovoditi preventivne mere. Takođe, saradnja između država u primanju i razmeni informacija, posebno obaveštajnih službi, igra ključnu ulogu. Što više informacija imamo, to bolje možemo prepoznati pokušaje različitih grupa da izazovu nerede, što smo već videli i dešavalo se u prošlosti.
Još jedna preporuka koju vredi pomenuti je aktivnija uloga vlada u preduzimanju kredibilnih i efikasnih mera protiv propagandnih narativa različitih zemalja. To uključuje identifikaciju uticaja koji propagandni sadržaj ima i saradnju sa drugim organizacijama, uključujući institute, kako bi se to sprečilo i suzbilo.
Ovo su neke preporuke za koje mislim da treba dalje da se razvijaju, one su osnova za prevenciju, ali je važno dalje ih razvijati i usavršavati, jer se radi o problemu koji utiče ne samo na Kosovo, kako sam prethodno pomenuo, već i na druge zemlje. /Geopost/