
U poslednje tri godine ruske vojne agresije na Ukrajinu, svet je bio svedok brojnih ratnih zločina i razaranja. Uprkos međunarodnim sankcijama protiv ruskog energetskog sektora, državna kompanija Rosatom je izuzetak: ograničenja utiču samo na nekoliko menadžera i kompanija u okviru njene grupe. Rosatom je iskoristio ovu situaciju i ne samo da je mogao da nastavi svoje poslovne aktivnosti, već i značajno proširi svoje prisustvo na međunarodnoj sceni, posebno u afričkim i azijskim zemljama.
Prema javnim izveštajima, Rosatom je 2022. godine zaključio 21 sporazum i memorandum uprkos eskalaciji sukoba u Ukrajini. Ovaj broj se povećao na 29 u 2023. godini, a 2024. potpisana su još 24 dokumenta, što ukazuje na nastavak trenda rasta međunarodne saradnje.
Širenje Rosatoma je posebno izraženo u regionima od Latinske Amerike do jugoistočne Azije, sa posebnim fokusom na afričke zemlje. Ovi sporazumi se često protežu ne samo na nuklearnu energiju, već i na saradnju u drugim oblastima, stvarajući dugoročnu zavisnost ovih zemalja od ruske tehnologije i ekspertize.
S obzirom na ulogu kompanije u okupaciji Zaporoške nuklearne elektrane i druge aktivnosti koje podrivaju suverenitet Ukrajine, aktivnosti Rosatoma su razlog za ozbiljnu zabrinutost. Kao što je Gasprom korišćen kao instrument ruske spoljne politike, Rosatom sve više preuzima tu ulogu i koristi nuklearnu energiju kao sredstvo geopolitičkog uticaja.
Pored toga, Rosatom održava ključne pozicije na tradicionalnim tržištima zahvaljujući tehnološkoj zavisnosti zemalja EU sa VVER reaktorima od ruskog nuklearnog goriva. Iako je nekoliko zemalja najavilo prelazak na alternativne dobavljače, za ovaj proces je potrebno vreme, što dodatno otežava uvođenje sveobuhvatnih sankcija protiv Rosatoma.
Posebno se ističe projekat francuske kompanije Framatome za proizvodnju nuklearnog goriva u fabrici u Lingenu, u Nemačkoj, po licenci ruskog TVEL-a, podružnice Rosatoma. U januaru 2023. osnovano je zajedničko preduzeće *European Hekagonal Fuel SAS*, koje je apliciralo za licencu od vlade savezne države Donje Saksonije. Ova inicijativa naišla je na preko 11.000 primedbi javnosti, uključujući i DiKsi Group. Javne rasprave o projektu održane su u novembru 2024. godine, naglašavajući značajne zabrinutosti. Iako je projekat predstavljen kao korak ka energetskoj nezavisnosti Evrope, on zapravo stvara novu vrstu tehnološke zavisnosti od Rosatoma. Ruska strana bi imala kontrolu nad ključnim elementima proizvodnje – od nabavke opreme do obuke kadrova – što je u suprotnosti sa ciljem diverzifikacije i smanjenja zavisnosti od ruske nuklearne tehnologije.
U svetlu ovih činjenica, neophodno je da međunarodna zajednica preduzme odlučnu akciju kako bi zaustavila širenje Rosatoma i smanjila njegovu zavisnost od ruske nuklearne tehnologije. Predložene mere uključuju zabranu nove saradnje sa Rosatomom, postepeni raskid postojećih ugovora, ulaganje u razvoj kapaciteta za alternativnu preradu i obogaćivanje uranijuma i prekid saradnje sa Rusijom u oblasti nauke i istraživanja.
Čak i u slučaju prestanka aktivnih neprijateljstava i daljeg razvoja mirovnog procesa, sankcije treba da ostanu na snazi. Ovo je neophodno kako bi se sprečio agresor da obnovi svoje oružane snage, da prikupi finansijska i druga sredstva kroz poslovanje u inostranstvu i ponovo napadne Ukrajinu./Dixigroup/