
Ruski predsednik Vladimir Putin sastaje se ove nedelje sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, indijskim predsednikom Narendrom Modijem, predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom i iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom, prkoseći predviđanjima o ratu u Ukrajini i međunarodnom nalogu za hapšenje Putina bi postao parija.
Svi oni će prisustvovati sastanku BRIKS bloka zemalja u razvoju u utorak u ruskom gradu Kazanju.
Alijansa, namenjena da pruži protivtežu svetskom poretku predvođenom Zapadom, prvobitno je uključivala Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku, ali se brzo širi. Iran, Egipat, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija pridružili su se u januaru; Turska, Azerbejdžan i Malezija su podnele formalne prijave, a brojne druge zemlje izrazile su želju da postanu članice.
Ruski zvaničnici već smatraju da je sastanak veliki uspeh. Putinov savetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je da je 36 zemalja potvrdilo svoje učešće i da će više od 20 poslati svoje šefove država. Putin će održati oko 20 bilateralnih sastanaka, rekao je Ušakov, a samit bi mogao da se pretvori u „najveći spoljnopolitički događaj koji se ikada održao na ruskom tlu“.
Na marginama samita, Putin će se u četvrtak sastati i sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guteresom, rekao je Ušakov. Guterešu, koji je više puta kritikovao ruski rat u Ukrajini, biće to prva poseta Rusiji posle više od dve godine.
Optika i ponude za Kremlj
Analitičari kažu da je Kremlj zabrinut za optiku udruživanja snaga sa svojim globalnim saveznicima usred tekućih tenzija sa Zapadom, kao i za praktičnost pregovora sa njima kako bi se ojačala ruska ekonomija i njeni ratni napori.
Za ostale učesnike, to je prilika da se čuje njihov glas i stav.
„Lepota BRIKS-a je u tome što vam ne nameće previše obaveza“, rekao je Aleksandar Gabujev, direktor Centra za Evroaziju Karnegi Rusija. „Nema mnogo uslova vezanih za članstvo u BRIKS-u. A u isto vreme, mogle bi se pojaviti zanimljive prilike za vas, uključujući mogućnost da provedete više vremena sa svim ovim liderima.
Za Putina je samit lično važan jer pokazuje da su napori Zapada da ga izoluje propali, rekao je Gabujev.
Sastanak će pokazati u zemlji i inostranstvu da je „Rusija zaista glavni igrač koji vodi ovu novu grupu koja će okončati zapadnu dominaciju – ovo je njegovo lično predstavljanje“, rekao je on.
Kremlj će moći da razgovara sa ključnim igračima poput Indije i Kine o proširenju trgovine i zaobilaženju zapadnih sankcija. Indija je važno tržište za ruske sirovine, dok se Moskva nada da će nabaviti robu dvostruke namene i razne vojne artikle iz Kine, rekao je Gabujev.
Sastanak će pokazati u zemlji i inostranstvu da je „Rusija zaista veliki igrač, predvodi ovu novu grupu koja će okončati zapadnu dominaciju – ovo je njegov lični narativ“, rekao je on.
Kremlj će moći da razgovara sa ključnim igračima poput Indije i Kine o proširenju trgovine i zaobilaženju zapadnih sankcija. Indija je važno tržište za ruske sirovine, dok se Moskva nada da će nabaviti robu dvostruke namene i razne vojne artikle iz Kine, rekao je Gabujev.
Rusija takođe želi da više zemalja učestvuje u projektu platnog sistema koji bi pružio alternativu globalnoj bankarskoj mreži za razmenu poruka SVIFT i omogućio Moskvi da trguje sa partnerima bez straha od sankcija.
„Ruska ideja je da ako stvorite platformu na kojoj su predstavljene Kina, Rusija, Indija, Brazil i Saudijska Arabija, mnoge zemlje koje su važni partneri za SAD, SAD neće biti spremne da ih prihvate platformu za praćenje i sankcionisanje“, rekao je Gabujev.
Ciljevi za Iran i Kinu
Očekuje se i da će Rusija potpisati sporazum o „sveobuhvatnom strateškom partnerstvu“ sa Iranom, jačajući sve bliskije veze između Moskve i Teherana.
Posle invazije na Ukrajinu, Iran je isporučio Moskvi stotine dronova i pomogao u njihovoj proizvodnji u Rusiji. Iranske isporuke dronova, koje su demantovale Moskva i Teheran, omogućile su stalno bombardovanje ukrajinske infrastrukture dalekometnim dronovima.
Iran, zauzvrat, želi da sofisticirano rusko oružje, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane dugog dometa i borbeni avioni, bude u stanju da odvrati mogući napad Izraela. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da komentariše na pitanje da li će sporazum uključivati međusobnu vojnu pomoć.
Za Kinu, BRIKS je jedna od nekoliko međunarodnih organizacija – zajedno sa Šangajskom organizacijom za saradnju koja je fokusirana na bezbednost – preko koje traži alternativu svetskom poretku predvođenom SAD.
Si se zalagao za proširenje BRIKS-a, a samit u Kazanju će konsolidovati ekonomske, tehnološke i vojne veze unutar proširenog bloka, rekao je Vili Lam, viši kineski naučni saradnik Džejmstaun fondacije.
Peking i Moskva takođe žele da istraže da li bi nova međunarodna trgovinska valuta mogla da izazove takozvanu hegemoniju dolara“, rekao je Lam.
Samit će Siju i Putinu dati priliku da pokažu svoj blizak odnos. Njih dvojica, koji su najavili partnerstvo „bez granica“ nedeljama pre nego što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, već su se sastali najmanje dva puta ove godine, u Pekingu u maju i na samitu ŠOS-a u Kazahstanu u julu.
Iako će i dalje izgledati ujedinjeni, stručnjaci traže suptilne znakove da se Si distancira od Putina zbog rata.
„Dok Putin želi da učini da kinesko-ruski odnosi izgledaju dobro kao i uvek, Si će možda želeti da signalizira zapadnim državama i drugima da Peking ostaje zvanično „neutralan“ u ruskom ratu u Ukrajini i da nije formalni saveznik Moskve“, Eva Zajvert rekao je ekspert za spoljnu politiku i bezbednost na Merkator institutu za kineske studije u Berlinu.
„Ovo će biti ključno za prenošenje imidža Kine kao ozbiljnog i legitimnog mirotvorca u rusko-ukrajinskom sukobu.
Kompenzacione mere za Indiju i Tursku
Očekivani susret Modija i Putina mogao bi da dovede do rebalansa odnosa dve zemlje. Zapadni prijatelji žele da Indija bude aktivnija u ubeđivanju Moskve da okonča rat. Modi je izbegao osudu Rusije i istakao mirno rešenje.
Nju Delhi vidi Moskvu kao dokazanog partnera iz doba hladnog rata, koji sarađuje u oblasti odbrane, nafte, nuklearne energije i svemira, iako Rusija ima bliže veze sa glavnim rivalom Indije Kinom.
Sastanak će biti drugi za nekoliko meseci. Modi je posetio Rusiju u julu, sastao se sa predsednikom Volodimirom Zelenskim u Ukrajini u avgustu i otputovao u Sjedinjene Države da se sastane sa predsednikom Džoom Bajdenom u septembru.
„Indija ne može jednostavno odustati od Rusije zbog njenih bliskih odbrambenih veza, pitanja regionalnog balansa snaga i logike formiranja bloka“, rekao je Raja Mohan, profesor na Institutu za južnoazijske studije u Singapuru. „Istovremeno, gradi i jača svoje odnose sa SAD i Zapadom, jer logika indijskog ekonomskog razvoja i tehnološkog rasta zavisi od partnerstva.
„Indija i Brazil gledaju na BRIKS prvenstveno iz ekonomske perspektive kako bi promovisali pravedniju raspodelu moći u međunarodnom sistemu, dok Kina i Rusija to više vide kao geopolitički forum“, rekao je Chietigi Bajpaiee, koji govori o Južnoj Aziji u Chatham House u Londonu.
„Indija i Brazil takođe ne žele da budu uvučeni u kineski gravitacioni ciklus“, rekla je Tereza Felon iz Centra za studije Rusije, Evrope i Azije.
Drugi važan učesnik je Turska, koja je podnela zahtev za ulazak u grupu BRIKS. Ovo dolazi u trenutku kada je država članica NATO-a i zemlja kandidat za Evropsku uniju sve više frustrirana Zapadom. Pregovori Turske o pristupanju EU zaustavljeni su od 2016. godine zbog sporova sa Kiprom i zabrinutosti za ljudska prava.
Odnosi Turske sa Vašingtonom su zategnuti zbog njenog izlaska iz programa borbenih aviona F-35 nakon nabavke ruskog odbrambenog raketnog sistema. Erdogan je takođe optužio SAD i druge zapadne saveznike za navodno “saučesništvo” u izraelskim vojnim akcijama u Gazi.
Članstvo u zemljama BRIKS-a pomoglo bi Erdoganu da ojača svoju poziciju u trenutku kada su odnosi sa Zapadom na niskoj tački“, rekao je Gonul Tol, direktor programa za Tursku na američkom Institutu za Bliski istok.
Srednje sile poput Turske „pokušavaju da izvuku više iz oba tabora stojeći između tabora, tako što će stati u svaki tabor“, rekao je on./AP/