
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov obmanuo je javnost pokušavajući da izjednači nasilnu aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim 2014. sa proglašenjem nezavisnosti Kosova 2008. godine, optužujući Zapad i Ujedinjene nacije za „dvostruke standarde“.
Šta je rekao Lavrov?
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je na sastanku sa predstavnicima nevladinih organizacija da svi „nemiri, problemi, krize nisu u vezi sa tim što Ujedinjene nacije ’ne mogu da se izbore’, kako neki kažu,“ već zbog činjenica da se Povelja UN ne primenjuje ili, ako se sprovodi, to se radi jednostrano“, prenosi RT Balkan.
„Zapad bira sa menija. U jednom slučaju, princip zaštite suvereniteta, kao što je to učinio odbijanjem da prizna potpuno transparentan referendum na Krimu, a u drugom se rukovodi principom nacije samoopredeljenja. Odlučnost, kao što je to bio slučaj na Kosovu. Zapad je rekao da je to pravo naroda, sadržano u Povelji UN.
Analiza:
Sergej Lavrov namerno izbegava da pomene kako je izvršena aneksija Krima. „U rano jutro 27. februara 2014, teško naoružani ljudi u zelenim uniformama bez identifikacionih oznaka ušli su u regionalni parlament u Simferopolju i podigli rusku zastavu na krov zgrade“, piše Radio Slobodna Evropa. Zgrada je zauzeta Dan nakon što su se proruski i antiruski demonstranti sukobili zbog proterivanja ukrajinskog predsednika i prokremljanskog Viktora Janukoviča, koji je nekoliko dana ranije pobegao iz Kijeva, maskirani komandosi u sličnim uniformama okupirali su poluostrvo dve nedelje, opkoljavanje ukrajinskih vojnih baza i zauzimanje drugih strateških jedinica.
Mnogi na terenu su shvatili da su to ruski vojnici. Jedan od njih je to javno izjavio. Ipak, uprkos jasnim dokazima da je ove snage – ili „male zelene ljude“ kako ih zovu – poslala Rusija, zemlja je krenula u kampanju poricanja i prikrivanja svoje uloge u aneksiji Krima u martu 2014. Kremlj tvrdeći da nisu izvršili invaziju njihovi vojnici, već „to su bile jedinice lokalne samoodbrane“. Izveštač Bloomberga koji je postavio pitanje primetio je da su naoružani ljudi „nosili uniforme koje su veoma ličile na ruske vojne uniforme“.
Putin je odgovorio: „Pogledajte postsovjetske zemlje. Postoji mnogo sličnih uniformi. Možete otići u prodavnicu i kupiti bilo koju uniformu.” Istog dana ukrajinski novinari su na Jutjubu objavili snimak na kome jedan od komandosa na Krimu sebi i svojim kolegama kaže: „Mi smo Rusi“. Na pitanje o snimku na kojem naoružani ljudi na Krimu tvrde da su Rusi, Putinov ministar odbrane Sergej Šojgu je rekao: „Potpuna glupost“.
U međuvremenu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i njegov španski kolega izjavili su na konferenciji za novinare u Madridu da „proruske snage“ na Krimu ne primaju naređenja iz Moskve i da vojska u ruskoj pomorskoj bazi u luci Krim i Sevastopolj ostaju gde jesu. Posle višenedeljnog poricanja, Rusija je postepeno promenila svoj stav nakon referenduma o otcepljenju Krima 16. marta 2014.
Referendum je kao nezakonit odbacilo 100 članova Generalne skupštine UN. S druge strane, nezavisnost Kosova došla je nakon višegodišnje kampanje ubistava, aparthejda srpskog režima protiv Albanaca na Kosovu i kasnijeg rata i progona civila. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, na Kosovu je registrovano 13.535 žrtava rata.
Godine 1999. tadašnji finski diplomata i specijalni izaslanik UN-a Marti Ahtisari preporučio je nezavisnost Kosova pod nadzorom međunarodne zajednice. NATO je te godine bombardovao Srbiju jer je režim u Beogradu reagovao preteranom snagom na albansku pobunu 1998. godine, koju je pokrenuo desetogodišnji aparthejd. U nemogućnosti da se izbori sa situacijom, režim u Beogradu se okrenuo onima koji su imali iskustva u planiranju genocida.
Da bi sprečili ono što nisu uspeli da spreče u Bosni, lideri NATO-a su, pod pritiskom javnosti, zapretili Miloševiću vojnom intervencijom. Milošević je mislio da blefiraju i krenuo je u napad. Skupština Kosova je 17. februara 2008. aklamacijom usvojila deklaraciju o nezavisnosti Kosova. Za deklaraciju je glasalo svih 109 albanskih poslanika. Kako je sve ovo odobreno u skladu sa Ahtisarijevim planom, bilo je predviđeno da nezavisnost Kosova nadgleda misija Evropske unije./The Geopost/