
Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić podneo je inicijativu za smenu potpredsednika Vlade Dritana Abazovića.
On je na Tviteru napisao i da je u sredu Skupštini Crne Gore podneo inicijativu za smenu Abazovića, „i predložio ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića za novog potpredsednika Vlade Crne Gore“.
„Evropa sad! Za zdravu Crnu Goru!“, napisao je Krivokapić.
Premijerova inicijativa uslijedila je nakon što je prethodno saopšteno da je politička stranka Ujedinjena reformska akcija (URA), crnogorskog vicepremijera Abazovića, podnela inicijativu za izglasavanje nepoverenja vladi Crne Gore, a koja bi na dnevni red parlamenta mogla doći početkom februara.
Abazović pokrenuo izglasavanje nepoverenja Krivokapićevoj vladi
Inicijativu je potpisao 31 poslanik u crnogorskom parlamentu, a po Ustavu te zemlje preispitivanje poverenja vladi u parlamentu može zatražiti najmanje 27 poslanika. Za opoziv aktualne vlade premijera Zdravka Krivokapića potrebna je podrška 41 od ukupno 81 poslanika u parlamentu.
Abazović je početkom sedmice najavio ovaj potez zatraživši odmah i podršku za formiranje manjinske vlade u kojoj, kako je tada rekao, neće biti mesta za Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista kao ni za prosrpski Demokratski front, ali je i rekao da bi voleo da i te političke opcije podrže manjinsku vladu.
Inicijativu za smenu vlade potpisali su zastupnici vladajuće URA, te poslanici opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Albanske liste i Albanske koalicije, Liberalne partije (LP) te deo poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), crnogorskog predsednika Mila Đukanovića.
U ponedeljak je američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar rekao u intervjuu za Glas Amerike da SAD ne smatraju Demokratski front “odgovarajućim partnerom” te da DF potiče podele u Crnoj Gori, blokira reforme i put ka Evropi.
Veliki uticaj na formiranje te vlade imala je Srpska pravoslavna crkva, pa joj je tako prvi korak bio izmena zakona o slobodi veroispovesti koji je prilagođen zahtevima SPC.
U inicijativi koja je u sredu ušla u parlamentarnu proceduru između ostalog stoji da je, premijer Krivokapić svojim delovanjem više puta u prethodnom razdoblju ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu. Također se ističe da su politička kriza, neadekvatna saradnja zakonodavne i izvršne vlasti, neusuglašavanje zakonske regulative s regulativom EU, kao i neaktivnost pojedinih ministara doveli do usporavanja evropskih integracija, što se odrazilo na ocenu u Godišnjem izveštaju Evropske komisije.
/Ajazeera Balkans/