
Hakovani pristupni podaci mogli bi da omoguće sajber kriminalcima pristup, između ostalog, Fejsbuk, Meta i Gugl nalozima.
Šta učiniti ako vam je ukraden imejl nalog – i kako sprečiti da se to ponovi
Korisnici interneta su pozvani da promene svoje lozinke i poboljšaju svoju digitalnu bezbednost nakon što su istraživači otkrili obim osetljivih informacija – 16 milijardi zapisa o prijavi – potencijalno dostupnih sajber kriminalcima.
Istraživači u Cybernews-u, onlajn tehnološkoj publikaciji, rekli su da su pronašli 30 zapisa popunjenih akreditivima za prijavu koje je prikupio zlonamerni softver poznat kao „infostileri“ i curioci informacija.
Istraživači su rekli da su skupovi podataka bili otkriveni „samo nakratko“, ali su uključivali 16 milijardi zapisa o prijavi, sa neodređenim brojem preklapajućih zapisa – što znači da je teško definitivno reći koliko je naloga ili pojedinaca bilo otkriveno.
Sajbernjuz izveštava da bi akreditivi mogli da otvore pristup servisima poput Fejsbuka, Epla i Gugla — iako nije bilo „centralizovanog kršenja podataka“ u ovim kompanijama.
Bob Djačenko, ukrajinski specijalista za sajber bezbednost koji stoji iza istraživanja, rekao je da su zapisi postali privremeno dostupni nakon što su loše skladišteni na udaljenim serverima — pre nego što su uklonjeni. Djačenko je rekao da je uspeo da preuzme datoteke i da će pokušati da kontaktira pogođene pojedince i kompanije.
„Očigledno će trebati neko vreme, jer je u pitanju ogromna količina podataka“, rekao je.
Međutim, drugi stručnjaci za sajber bezbednost sugerisali su da su podaci verovatno već u opticaju i da sadrže višestruka ponavljanja.
Jedan stručnjak, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je: „Skeptični smo prema podacima, posebno prema ponavljanju istih informacija. Bez podataka, teško ih je proveriti.“
Djačenko je rekao da informacije koje je video u logovima krađe informacija uključuju URL-ove za prijavu na stranice za prijavu Epla, Fejsbuka i Gugla. Epl i matična kompanija Fejsbuka, Meta, kontaktirani su za komentar.
Portparol kompanije Google rekao je da podaci koje je objavio Cybernews nisu poticali od kršenja bezbednosti podataka kompanije Google i preporučio je korisnicima da koriste alate poput Google Password Manager-a kako bi zaštitili svoje naloge.
Korisnici interneta takođe mogu da provere da li su njihove imejlove pogođene kršenjem bezbednosti podataka na veb-sajtu haveibeenpwned.com. Prema Cybernews-u, informacije viđene u skupovima podataka pratile su „jasnu strukturu“: URL, nakon čega slede podaci za prijavu i lozinka.
Djačenko je rekao da 85% podataka dolazi od krađa informacija, a oko 15% od prethodnih kršenja podataka, kao što je curenje podataka sa LinkedIn-a.
Prema rečima stručnjaka, studija naglašava potrebu za redovnim ažuriranjem lozinki i primenom strogih bezbednosnih mera, kao što je višefaktorska autentifikacija – ili kombinovanje lozinke sa drugim oblikom verifikacije, kao što je kod poslat putem SMS-a sa telefona. Druge preporučene mere uključuju Passkeys, metod bez lozinki koji zagovaraju Google i Meta, u vlasništvu Facebook-a.
„Iako postoji opravdana uzbuna zbog ogromne količine podataka otkrivenih ovim curenjem, važno je napomenuti da ovo nije nova pretnja: Ovi podaci su verovatno već kružili“, kaže Piter Makenzi, direktor za reagovanje na incidente i spremnost u firmi za sajber bezbednost Sophos.
Makenzi kaže da istraživanje naglašava obim podataka kojima onlajn kriminalci mogu da pristupe.
„Ono što razumemo je dubina informacija dostupnih sajber kriminalcima.“
Dodao je: „To je važan podsetnik svima da preduzmu proaktivne korake za ažuriranje lozinki, koriste menadžer lozinki i koriste višefaktorsku autentifikaciju kako bi izbegli probleme sa akreditivima u budućnosti.“
Tobi Luis, globalni šef analize pretnji u firmi za sajber bezbednost Darktrace, rekao je da je podatke otkrivene u istrazi teško proveriti, ali da je Infostealers – zlonamerni softver za koji se navodno krije iza kršenja podataka – „veoma stvaran i da ga koriste zlonamerni akteri“.
Rekao je: „Oni ne pristupaju korisničkom nalogu, već prikupljaju informacije iz kolačića i metapodataka pregledača. Ako sledite dobru praksu kao što je korišćenje menadžera lozinki, omogućavanje dvofaktorske autentifikacije i pregled sumnjivih prijava, ne bi trebalo da imate mnogo razloga za brigu.“
Cybernews je rekao da nijedan od skupova podataka nije ranije prijavljen, osim jednog otkrivenog u maju koji sadrži 184 miliona zapisa. Cybernews je nazvao skupove podataka „nacrtom za masovnu zloupotrebu“, uključujući „preuzimanje naloga, krađu identiteta i ciljani fišing“.
Istraživači su dodali: „Jedina svetla tačka je to što su svi zapisi bili izloženi samo nakratko: dovoljno dugo da ih istraživači otkriju, ali ne dovoljno dugo da se utvrdi ko je kontrolisao ogromne količine podataka.“
Alan Vudvord, profesor sajber bezbednosti na Univerzitetu u Sariju, rekao je da je vest podsetnik da se uradi „prolećno čišćenje lozinki“. Dodao je: „Činjenica da se čini da je sve u nekom trenutku probijeno je razlog zašto postoji toliki poticaj za bezbednosne mere nultog poverenja.“/The Guardian/