
Rusija je u petak potpisala sporazum o strateškom partnerstvu sa Iranom, nakon sličnih sporazuma sa Kinom i Severnom Korejom. Sve tri zemlje su protivnici Sjedinjenih Država, a Rusija je koristila svoje odnose sa njima da ublaži uticaj zapadnih sankcija i podrži svoje ratne napore u Ukrajini.
Evo nekih ključnih tačaka sporazuma.
„BEZGRANIČNO“ PARTNERSTVO RUSIJA-KINA, 2022
Predsednici Vladimir Putin i Si Đinping sastali su se u Pekingu 4. februara 2022. godine i najavili strateško partnerstvo u cilju suprotstavljanja uticaju Sjedinjenih Država i u kojem, kako su rekli, „neće biti ’zabranjenih’ oblasti saradnje”. Sporazum je potpisan 20 dana pre Putinove invazije velikih razmera na Ukrajinu.
Moskva i Peking rekli su da je njihov odnos bolji od bilo kog saveza iz doba hladnog rata i da će sarađivati u oblastima kao što su svemir, klimatske promene, veštačka inteligencija i kontrola interneta. Iako nemaju formalni vojni savez, održali su zajedničke vežbe na visokom nivou u poslednje tri godine, a Putin je opisao Kinu kao saveznika. Bilateralna trgovina dostigla je 244,8 milijardi dolara 2024. godine, sa 146,9 milijardi dolara 2021. godine, a Kina je jedan od najvećih kupaca ruske nafte. SAD optužuju Kinu da podržava ruske ratne napore u Ukrajini snabdevajući tu zemlju komponentama za proizvodnju oružja, poput projektila. B. mikroelektronika koju zbog sankcija više ne može da dobije od Zapada.
STRATEŠKO PARTNERSTVO IZMEĐU RUSIJE I SEVERNE KOREJE, 2024.
Putin i severnokorejski lider Kim Džong Un potpisali su 19. juna 2024. u Pjongjangu pakt o „sveobuhvatnom strateškom partnerstvu“, koji uključuje klauzulu za međusobnu odbranu u slučaju agresije na obe zemlje. Kim je izrazio svoju „bezuslovnu podršku“ „svoj politici Rusije“, uključujući „punu podršku i čvrst savez“ za ruski rat u Ukrajini. Putin je izjavio da će Rusija pomoći Severnoj Koreji da izgradi satelite.
Sjedinjene Države i Južna Koreja tvrde da je Severna Koreja isporučila Rusiji balističke rakete, protivtenkovske rakete i milione metaka za upotrebu u ratu. Moskva i Pjongjang su negirali isporuku oružja.
Ukrajina, Južna Koreja i Sjedinjene Države tvrde da je Kim poslao 11.000 vojnika da se bore za Rusiju u zapadnoj Kurskoj oblasti, koju od avgusta delimično drži Ukrajina. Ukrajina je saopštila da je mnogo severnokorejskih vojnika ubijeno i ranjeno, a prošle nedelje je prvi put saopštila da je zarobila dvojicu živih. Moskva nije ni potvrdila ni demantovala njihovo prisustvo.
SPORAZUM IZMEĐU RUSIJE I IRANA, JANUAR 2025
Sporazum su u petak u Moskvi potpisali Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan, koji je rekao da će podići njihove odnose na novi nivo u nizu oblasti, uključujući trgovinu, transport i energetiku. Ugovor predviđa da će obe strane sarađivati protiv vojnih pretnji i učestvovati u zajedničkim vežbama. Ne sadrži klauzulu o međusobnoj odbrani – za razliku od ugovora Rusije sa Severnom Korejom i Belorusijom – ali navodi da u slučaju napada na jednu zemlju, druga ne može da pruži vojnu ili drugu podršku agresoru.
Transfer oružja – pitanje od posebnog značaja za SAD i njihove saveznike – nije eksplicitno pomenuto, ali obe strane kažu da će proširiti svoju „vojno-tehničku saradnju“.
Rusija je uveliko koristila iranske bespilotne letelice u ratu u Ukrajini. Sjedinjene Države optužile su Teheran u septembru da isporučuje balističke rakete kratkog dometa Rusiji za upotrebu protiv Ukrajine, što je Teheran negirao. Kremlj je odbio da potvrdi prijem iranskih projektila, ali je priznao da saradnja sa Iranom pokriva „najosetljivije oblasti“.