Kineski lider Si Đinping najavio je novu godinu sve veće koordinacije sa Rusijom u telefonskom razgovoru sa svojim kolegom Vladimirom Putinom u četvrtak, dok dve zemlje nastavljaju da učvršćuju svoje partnerstvo usred tenzija sa Zapadom.
Si je rekao Putinu da obe strane treba da „ojačaju stratešku koordinaciju“ i „zaštite nacionalni suverenitet, bezbednost i razvojne interese svojih zemalja“, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva spoljnih poslova.
Takođe bi trebalo da se „odlučno odupru stranom mešanju u njihove unutrašnje stvari“, rekao je Si, očigledno misleći na zajedničko nepoverenje dvojice lidera u aktivnosti zapadnih vlada.
Telefonski razgovor, koji dolazi uoči subotnje kineske Nove godine, je najnovija intenzivna razmena između dva lidera, koji uživaju u toplom ličnom odnosu i dele cilj da se suprotstave svetu za koji kažu da ga nepravedno kontrolišu Sjedinjene Države. .
Zapadne vlade pomno prate sve bliskije veze između njih dvojice poslednjih godina, posebno usred strahovanja da bi Kina mogla da podrži Putinov iscrpljujući rat u Ukrajini.
Kina tvrdi da je nepristrasna u sukobu, ali je odbila da osudi ilegalnu invaziju i deluje kao sve važniji spas za rusku ekonomiju pogođenu sankcijama.
„Zajedno smo (u prošlosti) pretrpeli mnoga iskušenja i nevolje. Gledajući unapred, odnosi Kine i Rusije imaju nove mogućnosti za razvoj“, rekao je Si tokom razgovora sa Putinom.
Kako se navodi u saopštenju Kremlja, dvojica lidera su takođe održala „opsežne razmene” o situaciji u nekoliko regiona, uključujući Bliski istok, i razgovarali o „aktuelnoj situaciji” u Ukrajini.
Na Bliskom istoku, „i Rusija i Kina podržavaju političko i diplomatsko rešenje palestinskog problema u opštepriznatom okviru međunarodnog prava“, navodi se u saopštenju Kremlja.
U kineskoj izjavi nije navedena Ukrajina ili Bliski istok, gde nestabilnost raste zbog tekućeg sukoba između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze. Rečeno je da su dve strane razgovarale o “međunarodnim i regionalnim hitnim pitanjima”.
Peking je kritikovao odgovor Izraela na teroristički napad Hamasa 7. oktobra i založio se za rešenje dve države za uspostavljanje nezavisne palestinske države za rešavanje sukoba.
Smatra se da su i Peking i Moskva povećali svoju koordinaciju o međunarodnim pitanjima u forumima kao što su Ujedinjene nacije poslednjih godina, dok su takođe uspostavile odvojene međunarodne grupacije kao što su BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju (ŠOS) na koje imaju uticaj.
Si i Putin su tokom razgovora govorili za dalje unapređenje njihove međunarodne „multilateralne” koordinacije, pominjući BRIKS i ŠOS, koji su prošle godine proširili svoje članstvo. Rusija je početkom ove godine preuzela godišnje rotirajuće predsedavanje BRIKS-om.
„Vladimir Putin i Si Đinping su izričito istakli da je bliska saradnja Rusije i Kine važan stabilizujući faktor u svetskim poslovima“, navodi se u saopštenju Kremlja.
Lideri su takođe pohvalili rekordnu trgovinu, koja je prošle godine premašila cilj od 200 milijardi dolara pre roka. Ovim odnosima su pomogli i snižene kupovine nafte iz Kine i sve veća zavisnost Rusije od kineske potrošačke robe usred njene ekonomske izolacije.
Putin je takođe pohvalio rusko-kineske trgovinske odnose u intervjuu desničarskom američkom novinaru Takeru Karlsonu objavljenom u četvrtak.
„Naša trgovina je uravnotežena i komplementarna u oblastima visoke tehnologije, energetike, naučnog istraživanja i razvoja“, rekao je Putin u svom govoru, u kojem je Sija nazvao „kolegom i prijateljem“ (prema prevodu koji je dao Karlson).
Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Putina zbog navodnog plana za deportaciju ukrajinske dece u Rusiju. A u četvrtak, grupa za ljudska prava Hjuman rajts voč saopštila je da ruskog predsednika treba optužiti za ratne zločine zbog brutalnog napada Moskve na ukrajinski grad Mariupolj, koji je ubio hiljade ljudi i uništio nebrojene zgrade, a bio je praćen široko rasprostranjenom kampanjom rusifikacije.
Telefonski razgovor između Sija i Putina u četvrtak usledio je u trenutku kada obe zemlje ove godine proslavljaju 75 godina diplomatskih odnosa.
Prošle godine, Si je u martu bio u Moskvi na svoje simbolično prvo putovanje u inostranstvo u svom trećem predsedničkom mandatu. U oktobru je Putin obavio jedno od retkih inostranih putovanja u Peking od početka rata u Ukrajini. /CNN/