
Kina je 17. marta poslala 59 vojnih aviona i devet pomorskih brodova na Tajvan, šaljući jasnu poruku nakon kratkog perioda relativnog zatišja, saopštilo je dan kasnije tajvansko Ministarstvo nacionalne odbrane (MND).
Prema izveštajima Focus Taivan-a, u najnovijoj rutinskoj taktici zastrašivanja Pekinga, više od dvadesetak aviona prešlo je srednju liniju Tajvanskog moreuza, de fakto granicu koju Peking sve više zanemaruje, dok su drugi ušli u identifikacionu zonu protivvazdušne odbrane Tajvana (ADIZ), prema mapi leta koju je objavio MND.
Uz pojačane tenzije izazvane napadima, Tajvan je takođe izvestio o prisustvu dva balona na velikim visinama koji su lebdeli iznad voda severno od ostrvske države između ponedeljka i utorka, 17. i 18. marta, navodi se u izveštaju.
Kao odgovor na upad, Tajvan je mobilisao sopstvene borbene avione i pomorske patrole i aktivirao odbrambene sisteme raketa za praćenje kretanja Kine. MND je kasnije objavio video-snimke na kojima se vide tajvanski mornarički brodovi koji prate kineske ratne brodove, prenosi Focus Taivan. Ovo je uključivalo tajvanski razarač koji je pažljivo posmatrao kineski moderni razarač Tip 052D.
Snimke za nadzor, koje su takođe napravile tajvanske vazduhoplovne i pomorske snage, dokumentovale su prisustvo kineskih dronova za napade i raznih bespilotnih letelica (UAV), što je pojačalo zabrinutost zbog sve veće upotrebe dronova u Pekingu u regionu.
Najnoviji napad poklapa se sa tajvanskom petodnevnom vojnom vežbom „Immediate Response”, koja ima za cilj da poboljša sposobnost ostrva da brzo odgovori na iznenadne pretnje. Razmere kineskog gomilanja — najvećeg u poslednjih nekoliko dana — postavlja sve konkretnija pitanja o tome u kojoj meri Peking namerno testira odbranu Tajvana kroz konstantno podmetanje i bockanje, verovatno u pripremi za eventualnu vojnu akciju protiv ostrva.
Kina je pre teritorijalnih upada 17. marta značajno smanjila svoje aktivnosti u prethodna četiri dana, navodi Fokus Tajvan, pozivajući se na podatke MND.
Kineska vojska, Narodnooslobodilačka armija (PLA), značajno je proširila svoje sposobnosti poslednjih godina, modernizujući svoje vazdušne i pomorske snage kako bi proširila svoju moć širom regiona. Tekući teritorijalni sporovi doveli su do nemira u nekoliko oblasti Južnog kineskog mora poslednjih godina dok Peking nastoji da proširi svoj uticaj u regionu.
Raspoređivanje razarača Tip 052D, jednog od najsposobnijih kineskih višenamenskih ratnih brodova, je još jedan dokaz sposobnosti Pekinga da vodi sofisticirane pomorske operacije u morima u blizini Tajvana.
Štaviše, sve veća upotreba dronova u Kini odražava širi pomak ka visokotehnološkom, asimetričnom ratovanju, kao što se vidi u Rusiji. Korišćenjem bespilotnih letelica za izviđanje i potencijalne napadne misije, PLA može da izvrši indirektan pritisak na Tajvan bez potrebe da koristi konvencionalne avione sa posadom za rizične napade.
Dok Peking insistira da su njegove vojne operacije rutinske vežbe u odbrani njegovog suvereniteta, takvi manevri se široko smatraju delom šire strategije za iscrpljivanje odbrane Tajvana i uspostavljanje kontrole nad njegovim spornim vazdušnim i morskim prostorom.
Najnovija eskalacija prati poznati obrazac vojne prinude, a analitičari očekuju da će je Kina održati ili čak intenzivirati u narednim mesecima i godinama.
U Tajvanu, samoupravnoj demokratiji, konstantan vojni pritisak Kine, koja ovo ostrvo smatra odmetničkom provincijom, daje se do znanja, dok Tajpej više puta pokušava da skrene pažnju međunarodne zajednice na problem.
Sjedinjene Države, Japan i evropske zemlje su više puta pozivale Peking na uzdržanost i upozoravale da bi agresivne akcije mogle da destabilizuju region. Međutim, kako se sposobnosti PLA nastavljaju širiti, a Peking ne pokazuje znake povlačenja, odbrambene snage Tajvana suočavaju se sa sve složenijim izazovom da osiguraju bezbednost ostrva.