
Kina „ne može da dozvoli najveći rat u Evropi u modernoj istoriji, a da to ne utiče negativno na njene interese i ugled“, navodi se u saopštenju NATO-a.
Kina je u četvrtak kritikovala NATO, optužujući ga da kleveta zemlju nakon što ju je zapadna alijansa nazvala „ključnim pokretačem” ruskog rata u Ukrajini. To je prvi put da je Peking optužen za umešanost u sukob.
Kina „ne može da omogući najveći rat u Evropi u modernoj istoriji bez negativnih posledica po njene interese i ugled“, naveo je NATO u saopštenju u sredu na svom samitu povodom 75. godišnjice u Vašingtonu i predložio neprecizirane posledice ako Peking nastavi svojim putem.
U kominikeu se Kina poziva da „prestane sa svakom materijalnom i političkom podrškom ruskim ratnim naporima“. Ovo uključuje sve “transfere materijala dvostruke namene” – zalihe koje se mogu pretvoriti za rat – “kao što su komponente naoružanja, oprema i sirovine koje služe kao inputi za ruski odbrambeni sektor”, navodi se u saopštenju.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je kasnije rekao novinarima da je ovo „najjača poruka koju su saveznici NATO-a ikada poslali o doprinosu Kine u ruskom ilegalnom ratu protiv Ukrajine”.
Kineski odgovor je bio brz i otvoren.
Saopštenje NATO-a je „okarakterisano hladnoratovskim mentalitetom i ratobornom retorikom“ koja je bila „provokativna“ i sadržavala „očigledne laži i klevete“, rekao je portparol kineske misije pri Evropskoj uniji u saopštenju rano u četvrtak. „Snažno odbacujemo i žalimo ove navode i preduzeli smo ozbiljne korake unutar NATO-a.
Kasnije je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian optužio NATO za „zlonamerne namere” na dnevnoj konferenciji za novinare u Pekingu.
Sjedinjene Države već mesecima optužuju Kinu da isporučuje Rusiju materijalima dvostruke namene. Evropski saveznici, od kojih je većina ekonomski daleko više zavisna od Pekinga nego Vašingtona, nisu bili voljni da iznose ove optužbe.
Međutim, ovonedeljni kominike znači da se NATO u celini slaže sa stavom Vašingtona.
„Svi autoritarni lideri u Iranu, Severnoj Koreji i Kini podržavaju brutalni rat Rusije“, rekao je Stoltenberg u utorak u svom govoru na otvaranju samita. „Svi oni žele da NATO propadne, tako da će ishod ovog rata oblikovati globalnu bezbednost u decenijama koje dolaze.
Fabris Potje, bivši šef za planiranje politike za dva generalna sekretara NATO-a, rekao je za En-Bi-Si njuz da to saopštenje predstavlja “intenziviranje” prethodne kritike alijanse prema Kini. „Međutim, tenzije unutar NATO-a ostaju“, dodao je, „zbog neuspeha da se kvantifikuju troškovi ili demonstriraju posledice po ponašanje Kine“, dodao je on.
Postoje dalji znaci da neke članice alijanse sve više veruju da je Kina neraskidivo povezana sa njihovom misijom zbog svojih veza sa Kremljom, čak i ako to ne spada u njihovu zonu odgovornosti, koja se fokusira na Rusiju.
Češki predsednik Petr Pavel upozorio je na samitu da će pobeda Rusije u Ukrajini podstaći Kinu da deluje asertivnije i agresivnije.
Pored samih članica NATO-a, samitu su prisustvovale i Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja kako bi se razgovaralo o “povećanju povezanosti” između Evrope i Azije, navodi se na brifingu Bele kuće. Najhitnije pitanje su “sve zabrinjavajući vojni i ekonomski odnosi” između Kine, Rusije i Severne Koreje, navodi se u saopštenju.
Peking i Moskva su poslednjih godina sve bliži jedan drugom. Kineski predsednik Si Đinping i ruski predsednik Vladimir Putin proglasili su „partnerstvo bez granica“ nekoliko dana nakon invazije na Ukrajinu 2022. Kina zadržava neutralnu poziciju u sukobu i optužuje SAD i NATO da su izazvali invaziju ignorišući zabrinutost Rusije u vezi sa širenjem alijanse.
Fokus alijanse se promenio od 1949. godine, kada je osnovan kao vojni i politički bedem protiv tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Nakon kolapsa komunističke imperije 1991. godine, proširenje obima NATO-a dalo je različite rezultate.
Njegova vodeća uloga u Avganistanu nakon invazije koju su predvodile SAD 2003. bio je njen prvi pohod van Evrope. Avganistan je potonuo u blato krvavih pobuna i vladine korupcije pre nego što su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad zemljom 2021.
Uspešniji primer bio je u bivšoj Jugoslaviji, gde je NATO sproveo 78-dnevnu kampanju bombardovanja da zaustavi srpsku vladu Slobodana Miloševića, koja je činila zločine na Kosovu.
Danas se u NATO-u još uvek raspravlja o širenju u Aziju.
Neki saveznici, uključujući Švedsku, čak su razmišljali o otvaranju kancelarije za vezu u Tokiju. Međutim, francuski predsednik Emanuel Makron rekao je u junu prošle godine da bi takvo geografsko širenje van dvorišta NATO-a bila „velika greška”.
Za Keira Džajlsa, višeg savetnika u Chatham House, istraživačkom centru sa sedištem u Londonu, saopštenje „nije bio pokazatelj okretanja NATO-a ka Aziji, već više problema koje Kina izaziva u svom okruženju“.
On je dodao da saopštenje „ostavlja mnoga pitanja bez odgovora, poput onoga šta će 32 članice NATO-a učiniti da se pozabave ovim pitanjem sada kada je Kina prepoznata kao problem“.