Čini se Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, može raditi što želi, kaže David Kanin, bivši viši analitičar u američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji i bivši politički analitičar međuagencijske radne grupe za Balkan tokom ratova devedesetih.
Međutim, Kanin ocjenjuje da bi potezi u vezi s referendumom ili secesijom entiteta RS od Bosne i Hercegovine, o čemu Dodik odavno govori, sigurno izazvali sankcije Evropske unije.
“Dio toga će zavisiti od njegove procjene šta je Zapad spreman uraditi, ali je također važno znati da će dio zavisiti i od dešavanja u Ukrajini i od toga koliko snažno stoji Rusija, te da li će Orban nastaviti podržavati Dodika unutar EU da bi spriječio Brisel da poduzme određene korake”, rekao je Kanin u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
RSE: Milorad Dodik je nastavio sa svojim izazovima centralnim vlastima u BiH, ali i međunarodnoj zajednici. Posljednji zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS imali su za cilj zanemarivanje i neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika, ali ih je zaustavio i poništio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Kanin: Dvije stvari. Prvo, Dodik može da radi šta hoće. Visoki predstavnik je zaista pokazao da nema namjeru zaustaviti Dodika u bilo čemu. Njegove izjave ne znače ništa.
Sjetite se također da je riječ o visokom predstavniku koji je mijenjao Izborni zakon da pomogne bosanskim Hrvatima na način koji je pomogao i bosanskim Srbima.
Malo se udaljio od toga, ali to nije bitno, to je imalo svoj utjecaj.
Dodikovi zakoni su namijenjeni da hermetički zatvore i odvoje Republiku Srpsku od ostatka Bosne i Hercegovine što je više moguće. To i radi.
Što se tiče nezavisnosti, godinama prijeti da će održati referendum o nezavisnosti, no taj korak nikad ne učini.
Govori o secesiji, ali je ne stavlja u konkretan zakon.
Sada je rekao da se do kraja godine referendum o statusu entiteta može desiti. To bi se ovog puta moglo desiti.
Dosadašnji šablon je da ne realizira taj konačni korak. Do sada nije ni morao, niko nije prozvao njegov blef.
Korak po korak, Republika Srpska je jedini funkcionalni dio Bosne i Hercegovine, sjetimo se toga, to je snažno srpski, nacionalistički entitet unutar BiH koja ima slabu, iskreno nefunkcionirajuću centralnu vlast, i bošnjačko-hrvatski entitet koji također ne funkcionira i koji sačinjavaju dva naroda “zapetljana” zajedno bez da ijedan od njih ne želi nužno biti s drugim.
Tako da Dodik može činiti šta želi. Ne postoje dokazi da nije tako.
‘Bez znakova da će Zapad nešto učiniti’
RSE: Šta će se desiti ako zaista do nove godine Republika Srpska organizira taj referendum o svom statusu? Hoće li Washington dozvoliti potpunu secesiju? Šta se dešava u tom scenariju? Kako će SAD reagirati, prema vašem mišljenju?
Kanin: Ne znam. Moje uvjerenje je da Sjedinjene Države nisu voljne poslati trupe. Moje uvjerenje je da Europljani nisu voljni da pošalju trupe. Mislim da ako on zaista napravi taj korak, ako organizira, onda ga može i održati, vjerovatno s ishodom koji želi i onda će morati odlučiti da li provesti secesiju ili ne.
Iskreno, ne postoje znakovi da je Zapad voljan prisiliti ga da ne poduzima korake koje je do sada poduzeo, ili korake kojima prijeti.
Bez ikakve kredibilne prijetnje silom, žao mi je što je tako ali tu smo, Dodik može raditi što god hoće.
Problem za Dodika je da će u tom slučaju morati odlučiti, da li zaista želi da se potpuno odvoji od Bosne i Hercegovine, da li zaista želi poduzeti taj korak kojim bi na sebe mogao sručiti sankcije koje bi Europljani zasigurno uveli RS-u.
Dio toga će zavisiti od njegove procjene šta je Zapad spreman uraditi, ali je također važno znati da će dio toga zavisiti od dešavanja u Ukrajini i od toga koliko snažno stoji Rusija, i da li će Orban nastaviti podržavati Dodika unutar EU da bi spriječio EU da poduzme određene korake.
Tu je mnogo nepredvidljivih stvari, ali za sada, situacija na terenu je takva da Dodik bira.
On odlučuje koliko će daleko ići. Odlučuje o vezi njegove retorike i djela bez ikakvog obzira na bilo kakve prijetnje da će Zapad nešto uraditi, jer nema znakova da će Zapad išta poduzeti.
Pitanje temelja BiH
RSE: Situacija u BiH se trenutno čini donekle nemogućom jer što god učini visoki predstavnik ili Ustavni sud ili koja god osoba središnje vlasti učini, Dodik i Skupština RS-a izgleda mogu dovoditi u pitanje, poricati, osporiti njihov autoritet.
Koje je rješenje u ovoj situaciji, jer Schmidt je svojim posljednjim proširenjem kaznenog zakona za kaznena djela protiv ustavnog poretka dao više ovlasti pravosuđu, ali vidimo da državno tužiteljstvo očito ne radi na ovim pitanjima, ili ne radi učinkovito. Šta je izlaz, postoji li?
Kanin: Nema izlaza unutar bosanskog Ustava. Važno je znati, bar prema mom mišljenju, da ovo nije samo pitanje koje se tiče trenutnih dešavanja već seže sve do izgradnje Bosne i Hercegovine.
Dejtonski sporazum sa Slobodanom Miloševićem je odnio diplomatsku pobjedu devedesetih. Stvorio je potpuno neizvediv sistem koji je oslonjen na jugoslavenski Ustav iz 1974. i decenijski prelazni period u Jugoslaviji nakon smrti Tita.
Konstrukcija Bosne i Hercegovine je sama po sebi nemoguća.
Dodik je uspio iskoristiti razlike između načina na koji je ustrojena Republika Srpska kao unitarni, jasno srpski, nacionalni entitet bez obzira na stvari poput presude Sejdić-Finci i raznih zakona poput onog da Bošnjak mora biti potpredsjednik i svih tih stvari.
RS je jasno srpski, nacionalni entitet.
RSE: Šta će se desiti ako zaista do nove godine Republika Srpska organizira taj referendum o svom statusu? Hoće li Washington dozvoliti potpunu secesiju? Šta se dešava u tom scenariju? Kako će SAD reagirati, prema vašem mišljenju?
Kanin: Ne znam. Moje uvjerenje je da Sjedinjene Države nisu voljne poslati trupe. Moje uvjerenje je da Europljani nisu voljni da pošalju trupe. Mislim da ako on zaista napravi taj korak, ako organizira, onda ga može i održati, vjerovatno s ishodom koji želi i onda će morati odlučiti da li provesti secesiju ili ne.
Iskreno, ne postoje znakovi da je Zapad voljan prisiliti ga da ne poduzima korake koje je do sada poduzeo, ili korake kojima prijeti.
Bez ikakve kredibilne prijetnje silom, žao mi je što je tako ali tu smo, Dodik može raditi što god hoće.
Problem za Dodika je da će u tom slučaju morati odlučiti, da li zaista želi da se potpuno odvoji od Bosne i Hercegovine, da li zaista želi poduzeti taj korak kojim bi na sebe mogao sručiti sankcije koje bi Europljani zasigurno uveli RS-u.
Dio toga će zavisiti od njegove procjene šta je Zapad spreman uraditi, ali je također važno znati da će dio toga zavisiti od dešavanja u Ukrajini i od toga koliko snažno stoji Rusija, i da li će Orban nastaviti podržavati Dodika unutar EU da bi spriječio EU da poduzme određene korake.
Tu je mnogo nepredvidljivih stvari, ali za sada, situacija na terenu je takva da Dodik bira.
On odlučuje koliko će daleko ići. Odlučuje o vezi njegove retorike i djela bez ikakvog obzira na bilo kakve prijetnje da će Zapad nešto uraditi, jer nema znakova da će Zapad išta poduzeti.
Ostatak Bosne i Hercegovine nema identiteta, nema funkcionirajuću vlast i ima političare koji se svađaju.
Čak i da se ne svađaju, nemaju način da rade efikasno zbog toga kako je Bosna i Hercegovina ustrojena.
Prema mom mišljenju, nema rješenja unutar postojeće Bosne i Hercegovine.
Uloga Srbije i pitanje Kosova
RSE: Koja je stvarna uloga Srbije, Beograda ili ako idemo još dalje Rusije u ovim potezima Dodika?
Kanin: Srbi imaju funkcionalnu vezu s Republikom Srpskom. Sjetite se da Dodik i srbijanski predsjednik (Aleksandar) Vučić nisu bili pretjerano bliski. Dodik je podržavao (prethodnog predsjednika Srbije op.a.) Borisa Tadića protiv Vučića.
Kada su se stvari promijenile 2012., Dodik je uspostavio funkcionalan odnos s Vučićem. Vučić zaista ne mora mnogo da radi išta što se tiče Bosne i Hercegovine. Dodik situaciju prilično drži pod kontrolom.
To je veoma drukčije od situacije na Kosovu, gdje su stvari mnogo više van kontrole u nekom akutnom smislu nasuprot Bosne i Hercegovine, čak i u ovom stanju.
Rusija je fokusirana na Ukrajinu, ali su sretni da vide nestabilnost na Balkanu koja utječe na mogućnost Zapada da funkcionira i na percepciju o tim istim mogućnostima.
Ni Srbija ni Rusija ne moraju raditi ništa mnogo, kako stvari stoje u Bosni i Hercegovini, jer Dodik toliko uspješno radi šta god želi iz dana u dan kada je riječ o njegovom odnosu sa disfunkcionalnim ostatkom Bosne i Hercegovine i Zapadom.
RSE: Spomenuli ste Kosovo. Sa situacijom kakva jest na sjeveru Kosova, šta bi nova žarišna tačka u regiji značila ne samo za sigurnost Balkana, već i Evrope?
Kanin: Zasigurno bi bilo mnogo opasnije po balkansku i evropsku sigurnost. Nema znakova da će Zapad biti dovoljno proaktivan i da ima ideju šta da uradi da bi to zaustavio.
Nije samo da Zapad neće da reagira, već vjerujem da Zapad nema ideju kako da djeluje. EU i SAD su puni retorike, obično pričaju o ustavnim reformama i svim stranama za stolom…
Ali, Zapad stvarno ne zna šta da uradi. Tako da, ovdje postoji opasnost.
Zaista ne znam dokle Dodik želi ovo gurati, koliko daleko želi ići, ali, iskreno, trenutno se čini da može šta hoće, jer ga niko ne zaustavlja.
Okretanje RS Kini i Rusiji
RSE: Jedan je od rijetkih evropskih funkcionera koji je u Moskvi posjećivao Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu, a zvaničnici entiteta RS se okreću ka Kini za sredstva i moguće investicije. Kako vi gledate na pogled vodstva RS-a ka Istoku?
Kanin: Što da ne. Kina je dolazeća sila. Imaju određene prednosti u regiji kakve su imale Sjedinjene Države prije sto godina, ako pogledamo u historiju. Kina je daleko i egzotična je i nisu prijetnja nikome u regiji.
Ali, nisu centralni igrač ovdje.
Što se tiče Rusa, opet, sve zavisi od Ukrajine. To što je Dodik jedan od rijetkih poznatijih koji je viđen s Putinom može biti loša stvar ako Rusija izgubi rat u Ukrajini, ali nije izgubila taj rat, bez obzira na to koliko loše je djelovala njihova vojska.
Ako Putin dobije komad, nešto kao Dejton, ili pobijedi za stolom mirovnih pregovora što nije mogao učiniti na bojnom polju, onda i Putin i Rusija pobjeđuju.
To bi bilo definirano kao sporazum koji daje Rusiji kontrolu nad većim dijelom Ukrajine nego što je imala prije februara 2022. a ostatak Ukrajine ne bi mogao u NATO.
Ako bi te dvije stvari bile dio sporazuma, posebno ako bi dijelovi koje je zauzeo dobili specijalni status poput Donjecka i Luganjska, dijelova koje je zauzeo 2014., ako se to dogodi, Rusija pobjeđuje, bez obzira na to koliko je oslabljena vojnim djelovanjem.
Ako se to desi, i Dodik pobjeđuje.
Dešavanja u Ukrajini će zaista utjecati na odnos Dodika prema Putinu i šire pitanje balkanske sigurnosti.
Sankcije kao alat slabosti
RSE: Tokom razgovora ste podsjetili da je Dodik pod sankcijama. Nalazi se na američkoj i britanskoj listi, ali ne i onoj Evropske unije.
Očekujete li da će Brisel pratiti Washington i London nakon posljednjih napada na Dejtonski ustav i kako gledate na evropske zvaničnike poput mađarskog predsjednika Viktora Orbana kojeg ste spomenuli koji se aktivno protive sankcijama?
Kanin: Sankcije su alat slabosti. To je sve što radimo. To radimo kada ne želimo da uradimo ništa drugo. Svi to znaju.
Mislim da Dodika nisu ozbiljno pogodile sankcije pod kojima se nalazi. Kada bi EU uvela sankcije, vjerujem da ni to ne bi mnogo utjecalo na njega, jer toliko njegove moći dolazi od neformalnih poslova, a sankcije to ne dodiruju mnogo.
Ponovo, kao što sam spomenuo i kao što ste i vi spomenuli, gospodin Orban ima mogućnost da odugovlači unutar EU ako to želi. Ponovo, ono što se desi u Ukrajini će utjecati na to kako se Orban ponaša.
On se ponaša vrlo odmjereno, ja bih rekao. Iako je rekao da Ukrajina ne može pobijediti i to sve, nije učinio sve što može da prouzrokuje probleme u EU. Ako počne izgledati da će Rusija pobijediti, Orban će imati više mogućnosti.
To isto važi i za Dodika.
https://www.slobodnaevropa.org/a/dodik-republika-srpska-referendum-schmidt-odluke/32488589.html