Foto: RFE/RL
Šaip Kamberi, albanski poslanik u srpskom parlamentu, objavio je u sredu da je zatražio osnivanje posebne parlamentarne komisije za istragu smrti albanskih vojnika u bivšoj jugoslovenskoj vojsci 1980-ih.
Kamberi je ovaj zahtev uputio predsednici srpskog parlamenta Ani Brnabić u vreme kada se Srbija sprema da ponovo uvede vojni rok u zemlji.
U svom zahtevu, Kamberi naglašava da u Preševskoj dolini postoji zabrinutost zbog mogućeg služenja vojnog roka mladih Albanaca, „jer prošlost i njene posledice i dalje oblikuju kolektivnu svest Albanaca“.
U objavi na svom Fejsbuk nalogu, Kamberi je pozvao na istragu smrti 135 albanskih vojnika u redovima Jugoslovenske narodne armije (JNA) 1980-ih. „Mnogi od ovih slučajeva, koji su zabeleženi kao ‘samoubistva’, ‘nesreće’ ili ‘disciplinski prekršaji’, porodice žrtava su smatrale sumnjivim. Često su prijavljivali znake nasilja na vraćenim telima“, rekao je Kamberi.
Rekao je da je nedostatak nezavisnih istraga i transparentnosti u vezi sa ovim ubistvima učvrstio njihovo uverenje da su bila etnički i politički motivisana, u vreme kada su Albanci u JNA bili izloženi diskriminaciji, stigmatizaciji i otvorenom neprijateljstvu.
„Ovaj fenomen je prikrivan i nije dokumentovan u javnom diskursu u Srbiji. Ovo svedoči o ozbiljnom nedostatku pomirenja sa prošlošću i institucionalnoj diskriminaciji Albanaca“, naglasio je.
Kamberi je naglasio da će, ako bude odobrena, komisija uključivati i predstavnike civilnog društva i albanske zajednice.
Ponovno uvođenje obavezne vojne službe u Srbiji
Prema Kamberijevim rečima, ponovno uvođenje obavezne vojne službe izaziva zabrinutost među Albancima u Preševskoj dolini, jer su mladi Albanci koji su služili u JNA imali bolna iskustva diskriminatorskog tretmana i tragedije u prošlosti.
Više od 60.000 Albanaca živi u Srbiji, gde su četvrta najveća manjina prema poslednjem popisu iz 2022. godine. Albanci u Preševskoj dolini – naziv koji je dat opštinama Preševo, Medveđa i Bujanovac sa većinskim albanskim stanovništvom na jugu Srbije – više puta se žale na diskriminaciju.
U međunarodnim izveštajima, Preševska dolina se smatra potpuno izolovanom i dobija pažnju samo tokom izbornih perioda.
Vlasti u Srpskoj oblasti su prošle godine počele rad na vraćanju obavezne vojne službe.
Prošlog leta, Vlada Srbije je objavila da će vojna obaveza, koja je ukinuta 1. januara 2011. godine, biti ponovo uvedena 2025. godine.
Ove nedelje, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, Milan Mojsilović, rekao je da zemlja nije odustala od vraćanja vojne obaveze, ali je dodao da su intenzivne pripreme u toku.
Prema njegovim rečima, značajna sredstva su uložena u renoviranje kasarni i kupovinu opreme.
Dodao je da će sledeći korak biti „prilagođavanje zakonskog okvira našim željama, naime 75 dana vojne službe“, i izgleda da će srpski parlament usvojiti zakon o ovom pitanju./REL//

Zašto brutalna kultura ruske vojske ostaje nekažnjena?
Srpski mediji dezinformišu: Maskirani Albanci pucali na pripadnike Vojske Srbije
Ukrajina postigla dogovor o uvozu gasa sa Grčkom, kaže Zelenski
Rusija ucjenjuje Vučića: Da li ćete biti dovoljno hrabri da nacionalizujete Naftnu Industriju Srbije?