
U izveštaju Evropske komisije o Srbiji, objavljenom prošle nedelje, utvrđen je ograničen opšti napredak u ključnim poglavljima koja se odnose na vladavinu prava. Izraz „ograničeni napredak“ podrazumeva da su neki koraci preduzeti, ali ima još mnogo prostora za poboljšanje. Međutim, provladini mediji u Srbiji su izveštaj predstavili pozitivno, ne pominjući kritike iz Brisela.
Novinska agencija Tanjug je u ponedeljak, dva dana pre zvaničnog objavljivanja izveštaja, prvi put objavila nalaze izveštaja EU. Tanjug je u tekstu „Evropska komisija potvrdila napredak Srbije u ključnim oblastima” opisao narativ da su rezultati pozitivni. Tanjugovu vest preneli su i drugi provladini mediji, kao i Radio televizija Srbije.
Evropska komisija je u svom novom izveštaju za 2023. godinu prepoznala napredak Srbije u oblasti pravosuđa i medija i došlo je do poboljšanja u proceni usklađenosti sa spoljnom politikom EU“, piše Tanjug.
Građani Srbije su od najviših državnih zvaničnika čuli da nema razloga za zabrinutost i da su rezultati izveštaja pozitivni. Jedina pitanja koju pominje Vlada odnose se na dijalog Beograda i Prištine.
“Mislim da je važno primetiti napredak u 31 od 34 oblasti. Za našu demokratiju je neophodno unapređenje medijskog sektora. Ovo je važno zbog mnogih laži koje su se širile u prethodnom periodu. Ne treba očekivati revolucionarne promene, važno je da idemo napred na evropskom putu, ali moramo da zaštitimo i naše vitalne nacionalne interese. „Za mene su najvažniji pokazatelji ekonomski“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nastavljajući propaganda medija koje sam kontroliše.
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić zahvalila je Evropskoj komisiji na predanom radu i istakla da je postignut napredak u svim ključnim oblastima.
„Ostvaren je napredak u svim ključnim oblastima – vladavina prava, ekonomija i osnovna prava. „Stagnacija se može primetiti samo u tri oblasti, kao što je ribarstvo, gde nismo usvojili akcioni plan“, rekla je Brnabić.
Šta kaže izveštaj Evropske komisije?
Svake godine Evropska komisija izdaje dve opisne ocene za svako pregovaračko poglavlje. Prvi se odnosi na sveukupno stanje pripravnosti zemlje kandidata u ovoj oblasti, dok drugi procenjuje napredak ostvaren u protekloj godini.
Što se tiče prve ocene, stepena spremnosti, postoji pet kategorija: „rani stepen”, „izvestan stepen pripremljenosti”, „srednji stepen”, „dobar stepen” i „veoma napredan stepen”.
Ako ove ocene pretvorite u brojeve od 1 do 5 i izračunate prosečnu ocenu Srbije u 33 pregovaračka poglavlja, ove godine je 3,05. Ovo predstavlja malu promjenu u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 3,03.
Samo u poglavlju 17 “Ekonomska i monetarna politika” stepen pripremljenosti je podignut sa “umerene” (nivo 3) na “između umerene i dobre” (nivo 3.5). Kako je navedeno u izveštaju, ovaj uspeh je postignut usvajanjem novih sistema poreske kontrole kroz izmene i dopune zakona o budžetskom sistemu u decembru 2022. godine.
Što se tiče druge deskriptivne ocene Evropske komisije, ocene napretka su podeljene u šest kategorija: „u padu“, „bez napretka“, „ograničen napredak“, „izvestan napredak“, „dobar napredak“ i „veoma dobar napredak“.
Srbija je u prošlogodišnjem izveštaju dobila ocenu „u padu” za poglavlje spoljne politike, a nijedno poglavlje nije dobilo ocenu „dobar napredak”. Ove godine zabeležen je „dobar napredak“ u jednom od 33 poglavlja, odnosno poglavlju 18: Statistika, zbog uspešnog završetka popisa u skladu sa EU i međunarodnim standardima, kako je navedeno.
U izveštaju se navodi da je politička polarizacija posle tragične masovne pucnjave početkom maja još uvek evidentna i da se intenzivirala. Srbija tek treba da odgovori na niz dugogodišnjih preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS/ODIHR) i tela Saveta Evrope o izbornom okviru.
Kako je saopštila EK, debate u parlamentu su karakterisale tenzije između koalicije vladajuće većine i opozicije. Kodeks ponašanja se nije sistematski sprovodio i česta upotreba zapaljivog jezika nije kažnjavana. Sankcije i novčane kazne izrečene su samo poslanicima opozicije.
U izveštaju se navodi da su potrebni dalji napori kako bi se osigurala sistematska i istinska saradnja između vlade i civilnog društva. „Povoljno okruženje za osnivanje, upravljanje i finansiranje organizacija civilnog društva još uvek treba da se stvori na terenu, jer se verbalni napadi i kampanje klevetanja protiv takvih organizacija nastavljaju, uključujući i visoke zvaničnike.
Što se tiče borbe protiv korupcije, Komisija je primetila da je u celini tokom perioda izveštavanja postignut ograničen napredak, uključujući i prošlogodišnje preporuke.
Što se tiče slobode izražavanja, ostvaren je ograničen napredak tokom perioda izveštavanja. “Policija i tužioci su brzo reagovali na nekoliko slučajeva napada i pretnji i sarađuju sa stalnom radnom grupom za bezbednost novinara. Međutim, slučajevi pretnji, zastrašivanja, govora mržnje i nasilja nad novinarima i dalje zabrinjavaju, kao i porast u strateškim tužbama protiv učešća javnosti (SLAPP), posebno pokrenutim od strane članova nacionalnih i lokalnih vlasti, što može proizvesti zastrašujući efekat uključujući autocenzuru“, saopštila je EK./The Geopost/