
Ruska agresija u Ukrajini naglašava hitnost i važnost rada Vašingtona da pomogne Zapadnom Balkanu da ostvari svoje težnje za evropskim integracijama i članstvom u evroatlantskim institucijama.
Ovo je portparol američkog Stejt departmenta rekao Radiju Slobodna Evropa na pitanje da li SAD dele zabrinutost Evropske unije zbog izjave ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji je rekao da Moskva želi da podstakne sukob na Zapadnom Balkanu.
„Države Zapadnog Balkana i sve države Evrope imaju veliki interes za ishod ruskog rata protiv Ukrajine, koji ugrožava temelje međunarodnog poretka i bezbednosti. Zato je važno da i dalje stojimo zajedno pred ruskom agresijom“, rekao je portparol Stejt Departmenta.
Ranije ove nedelje, Zelenski je rekao afričkim medijima da ima dokaze o namerama Moskve da započne rat između država Zapadnog Balkana.
„Obratite pažnju na Balkan. Verujte mi, dobijamo informacije. Rusija ima dug plan. „Prvo smo imali Bliski istok – druga distrakcija će biti Balkan“, rekao je Zelenski 15. novembra.
„Njihovi odnosi [država Zapadnog Balkana] su već dugo u krizi. Zato će Rusija ulagati da osigura da jedna balkanska država bude u ratu sa drugom“, dodao je on.
EU se takođe složila sa ciljevima Moskve. Portparol EU Peter Stano objasnio je da je EU dugo tvrdila da Rusija takođe pokušava da izvrši štetan uticaj na Zapadni Balkan.
„Dakle, da, ovo je briga koju delimo, i to nije nova briga, već briga koja nas prati već neko vreme“, rekao je on. „O tome se slažemo sa predsednikom Ukrajine i znamo da Rusija čini sve što je u njenoj moći da poseje nezadovoljstvo, političku nestabilnost, strani uticaj, manipulaciju informacijama i drugo“, rekao je Stano u petak, 17. novembra.
Stejt department je saopštio da Vašington radi sa državama Zapadnog Balkana i evropskim partnerima na unapređenju upravljanja, vladavine prava i reformi protiv korupcije „koje će smanjiti mogućnost malignog ruskog uticaja i doneti dugoročni mir, stabilnost i prosperitet regionu.”
„Sankcije koje su u četvrtak objavili Stejt department i Ministarstvo finansija ciljaju upravo na ovaj problem, vezu između ruskog zloćudnog uticaja i korupcije. Obe ometaju napore regiona ka članstvu u EU i prosperitetnijoj budućnosti“, rekao je portparol DOS-a u odgovoru radiju. Slobodna Evropa.
On se osvrnuo na sankcije protiv deset pojedinaca i nekoliko kompanija sa Zapadnog Balkana u vezi sa uticajem Kremlja u regionu. Među njima su Savo Cvijetinović, Petar Đokić i Duško Perović iz Bosne i Hercegovine; Miodrag Davidović i Branislav Mićunović iz Crne Gore; Ratka Kunoska Kamčeva, Irina Samsonenko i Sergej Samsonenko iz Severne Makedonije; i Miša Vacić i Nenad Popović iz Srbije.
U prošlosti su SAD već sankcionisale pojedince na Zapadnom Balkanu zbog njihovih veza sa Rusijom.
Rusija je pokrenula svoju ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine. Osim Srbije, sve ostale zemlje Zapadnog Balkana pridružile su se evropskim sankcijama Moskvi zbog rata protiv Kijeva.
Vlasti na Kosovu su u prošlosti optuživale Rusiju da podstiče svog saveznika Srbiju da destabilizuje Kosovo. Međutim, Moskva je odbacila ove optužbe.
I posle napada na kosovsku policiju u Banjskoj u Zvečanu u septembru, kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželal Svečlja izjavio je da vlasti istražuju moguću umešanost Rusije u napad, koji Kosovo smatra terorističkim i za to smatra odgovornom Srbiju.
Svečlja je naveo da rusko oružje i druga dokumenta pronađena u Banjskoj ukazuju na umešanost Rusije u napad, u kojem je ubijen kosovski policajac. U sukobima su ubijena i tri srpska napadača./RSE