Stotine hiljada ljudi učestvovalo je na poslednjim izbornim skupovima na Tajvanu u petak uoči ključnih predsedničkih i parlamentarnih izbora u subotu.
„Kineska narodnooslobodilačka armija ostaje uvek na oprezu i preduzeće sve neophodne mere da odlučno suzbije sve vrste napora za ’nezavisnost Tajvana’“, rekao je portparol kineskog ministarstva odbrane Džang Sjaogang u saopštenju.
Odgovarajući na pitanje o tome da tajvanske vazduhoplovne snage modernizuju svoje borbene avione F-16 i kupuju više od Sjedinjenih Država, Sjaogang je rekao da čak i uz kupovinu oružja iz SAD, vladajuća Demokratska progresivna partija (DPP) „ne može zaustaviti trend ka potpunom ponovnom ujedinjenju domovina“.
Tajvan je demokratska priča o uspehu od održavanja svojih prvih direktnih predsedničkih izbora 1996. godine, kulminacije decenijama duge borbe protiv autoritarne vladavine i vanrednog stanja.
DPP, koja podržava odvojeni identitet Tajvana i odbacuje kineske teritorijalne pretenzije, traži treći mandat sa svojim kandidatom, sadašnjim potpredsednikom Lai Ching-teom.
Kina je izbore prikazala kao izbor između “mira i rata”, nazivajući DPP opasnim separatistima i pozivajući Tajvance da naprave “pravi izbor”.
DPP je odbacila tvrdnje Kine o suverenitetu i izjavila da samo narod Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti. Na mitingu u susednom gradu Tajpeju, Novom Tajpeju, Lai je rekao da svet posmatra kako je Tajvan glasao.
„Ako se Tajvan ponovo približi Kini, Tajvan će izgubiti svoju prednost i veća je verovatnoća da će strane investicije u Tajvan biti suspendovane ili zaustavljene“, rekao je on okupljenima.
„Zbog toga Tajvan mora da dobije ovu bitku.
Kina je više puta osuđivala Laija uoči izbora u subotu i odbijala njegove ponovljene pozive na razgovore.
Al Džazira je izvestila iz Tajpeja da je Tajvan poslednjih nedelja posmatrao kineske vojne akcije „u pozadini“.
„Bilo je vojnih vežbi, informativni baloni su leteli iznad njih, a čak smo videli i kineski satelit koji je pokrenuo uzbunu na celom ostrvu prošle nedelje“, rekao je Čeng.
Lai se suočava sa dva kandidata za predsednika: Hou Ju-ih iz najveće tajvanske opozicione stranke Kuomintang (KMT) i bivši gradonačelnik Tajpeja Ko Ven-je iz male Tajvanske narodne partije (TPP), koja je osnovana tek 2019.
Hou želi da nastavi saradnju sa Kinom, počevši od međuljudske razmene, i, poput Kine, optužio je Laina da podržava formalnu nezavisnost Tajvana. Lai je rekao da je Hou bio za Peking, što je Hou negirao.
„Ako Lai Ching-te bude izabran, Tajvanski moreuz će verovatno biti u previranju. Da li želite da i Tajvan krene u rat?“ Hou je rekao svojim pristalicama.
Ko je osvojio bazu strastvene podrške, posebno među mladim biračima, zbog fokusiranja na pitanja hleba i visoke cene stanovanja. On takođe želi da ponovo angažuje Kinu, ali insistira da to ne sme da ide na račun zaštite tajvanske demokratije i načina života.
Međutim, „sve tri stranke vide Kinu kao pretnju i njihove platforme su skoro iste za Kinu, tako da ovi [izbori] mogu biti samo o domaćim pitanjima“.
Biračka mesta se otvaraju u 8:00 po lokalnom vremenu i zatvaraju se u 16:00, a prebrojavanje počinje skoro odmah.
Rezultat bi trebalo da bude jasan najkasnije do subote uveče, kada poraženi prihvate rezultat, a pobednik održi pobednički govor./The Geopost/

Azerbejdžan protestuje Rusiji nakon što je ambasada u Kijevu oštećena u ruskom raketnom napadu
Japan poziva Kinu da smanji odgovor u sporu oko Tajvana
Kalas potvrđuje da EU radi na novom paketu sankcija protiv Rusije
Nemačka usvaja novi plan vojne službe za povećanje broja trupa
Kineska kompanija pod sankcijama SAD u trci za izgradnju autoputa za Crnu Goru
Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu