
Rusija je 24. februara 2022. započela invaziju na susednu Ukrajinu u punom obimu. Borbe su od tada stigle do glavnog grada Kijeva i iako je to nemoguće proveriti, Državna služba za vanredne situacije Ukrajine tvrdi da je tokom ove krize poginulo više od 2.000 civila.
Postupci ruske vojske i vlade su globalno osuđeni od strane međunarodne zajednice i uveden je niz sankcija u nadi da će se obuzdati dalja agresija destabilizacijom ekonomije zemlje. Iako su sankcije tradicionalno učinile malo da uklone režim Vladimira Putina iz njegovih ekspanzionističkih ambicija, ali pored vojnih troškova ovog konkretnog pravca delovanja, ovog puta bi mogle imati širi uticaj.
Zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar ranije je objavila na Fejsbuku da su ruske snage izgubile blizu 5.000 vojnika tokom okupacije. Dodajući da je potrebno razjasniti brojke, ona je takođe sugerisala da su ruske trupe izgubile oko 146 tenkova, 27 aviona i 26 helikoptera. Rasvetljavanje prave cene invazije koja pada na ruska pleća je jedna od tema o kojima se najviše raspravlja. Kao dodatak ovoj debati, nova studija Centra za ekonomski oporavak, konsultantske kuće Civitta i EasiBusiness dale su brzu procenu troškova rata za rusku ekonomiju, otkrivajući da čak i najkonzervativnije procene – „zemlja krvari novac”.
Samo direktni gubici iz rata, uključujući likvidiranu vojnu opremu i žrtve među ljudstvom, koštali su Rusiju u prvih 5 dana oko 7 milijardi dolara. Od toga, samo gubitak ljudskih života predviđa se da će iznositi 2,7 milijardi dolara izgubljenog BDP-a u narednim godinama. Osim toga, stepen mobilizacije uključujući logistiku, osoblje, municiju, gorivo, lansiranje raketa i tako dalje koštaće više novca svaki dan. Kao rezultat toga, prema istraživačima, dnevni trošak rata za Rusiju „verovatno će premašiti 20 milijardi dolara“ sa razmerama invazije.
Osim vojnih troškova, ovo je svakako samo deo „štete“ koju će Rusija pretrpeti. Sa padom cene rublje na istorijski najniži nivo usred međunarodnih sankcija i (delimične) zabrane međunarodnih transfera u zapadnom svetu, ekonomija zemlje se urušava. Ruske kompanije brzo gube tržišnu kapitalizaciju i sa novim ograničenjima na trgovinu državnim obveznicama i zamrzavanjem sredstava centralne banke, ruskim vlastima je postalo veoma teško da održe makrostabilnost i servisiraju državni dug zemlje. U međuvremenu, trgovinska ograničenja će naneti veliku štetu ruskoj energetski zavisnoj ekonomiji.
Sankcije su već uvedene Severnom toku 2 što dovodi do budućih gubitaka prihoda. Zabrana uvoza visokotehnoloških proizvoda uticaće na lance vrednosti na srednji i dugi rok. Za obične Ruse to će dovesti do inflacije i pada kupovne moći – gurajući milione u siromaštvo i pretnju dubokom recesijom, prenosi Consultancy.eu.