Hiljade ljudi iz Bosne i inostranstva okupilo se u četvrtak u Srebrenici na godišnjoj komemoraciji genocida iz 1995. godine, što srpski zvaničnici i dalje negiraju, podstičući etničke tenzije i duboke podele unutar ratom razorene države.
Dvadeset devet godina nakon što su ubijeni u jedinom priznatom genocidu u Evropi od Holokausta, tijela 13 muškaraca i tinejdžera sahranjena su u četvrtak na ogromnom i sve većem memorijalnom groblju izvan Srebrenice u istočnoj Bosni. Pridružuju se više od 6.600 žrtava masakra koje su tamo već ponovo sahranjene.
Ajla Efendić sahranila je u četvrtak dvojicu svojih strica.
„Dvojica starijih muškaraca koji nisu imali oružje, dva muškarca koja su bila bespomoćna“, rekla je ona. „Ubijen je i moj deda, penzioner koji nikome nije pretio. Njegovo telo je pronađeno u masovnoj grobnici.”
Procenjuje se da je više od 8.000 Bošnjaka Muslimana ubijeno u pucnjavi vojske bosanskih Srba i policije u julu 1995. godine.
Rođaci žrtava mogu sahraniti samo delove posmrtnih ostataka svojih najmilijih, jer se oni obično nalaze razbacani u nekoliko različitih masovnih grobnica, ponekad udaljenih nekoliko kilometara.
Masakri u Srebrenici bili su krvavi vrhunac bosanskog rata od 1992. do 1995. Rat je počeo nakon što je raspad Jugoslavije oslobodio nacionalističke strasti i teritorijalne ambicije koje su suprotstavile bosanske Srbe protiv druge dvije glavne etničke grupe u zemlji – Hrvati i Bošnjaci su većinom muslimani .
Komemoracija u četvrtak usledila je samo nekoliko sedmica nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala da se 11. jul svake godine proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Srbija i bosanski Srbi oštro su se protivili uspostavljanju ovog dana, lažno tvrdeći da se njime svi Srbi prikazuju kao „genocidni”.
Srpski lideri insistiraju na tome da masakr nije bio genocid, već „strašan zločin“. Umanjili su i broj ubijenih. „Genocid u Srebrenici se nije dogodio, a da je do njega došlo, ne bi bilo potrebe da se to pitanje stalno pokreće“, više puta je izjavio separatistički predsednik bosanskih Srba Milorad Dodik.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Hamdija Fejzić rekao je da se poricanje genocida mora zaustaviti.
„Punih 29 godina politiku zataškavanja i negiranja genocida sprovodile su one snage koje su planirale i planirale genocid i koje su godinama davale utočište osumnjičenima i optuženima za najteže ratne zločine. rekao je skupštini u četvrtak.
U tekstu u bosanskim medijima, visoki predstavnik Evropske unije Josep Borrell rekao je: „Srebrenica ostaje dubok ožiljak u istoriji Evrope“.
„Neuspeh da se spreči ovaj genocid je teret koji nastavljamo da nosimo“, napisao je on. „I Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde su nepobitno utvrdili da ovaj zločin predstavlja genocid.
„Obećali smo da nikada nećemo zaboraviti – ni žrtve ni trajni bol njihovih porodica i voljenih“, dodao je on. „Njihovo pamćenje nas tera da radimo svaki dan kako bismo osigurali da se istorija ne ponovi u svetu u kome mir izgleda sve krhkiji.
Bosanski Srbi su 11. jula 1995. zauzeli zonu bezbednosti pod zaštitom UN u Srebrenici. Odvojili su više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka od njihovih žena, majki i sestara i masakrirali ih. Oni koji su pokušali da pobegnu gonjeni su kroz šume i preko planina koje okružuju nesrećni grad.
Počinioci su potom tela svojih žrtava bacali u na brzinu iskopane masovne grobnice, koje su kasnije ponovo iskopali buldožerima. Oni su posmrtne ostatke rasuli po drugim grobnicama kako bi sakrili dokaze o svojim ratnim zločinima.
Ratni politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni komandant Ratko Mladić osuđeni su za genocid u Srebrenici od strane specijalnog tribunala UN-a za ratne zločine u Hagu. Ukupno, Tribunal i sudovi na Balkanu osudili su skoro 50 ratnih zvaničnika bosanskih Srba na više od 700 godina zatvora za masakre u Srebrenici.
Međutim, većina zvaničnika Srba i bosanskih Srba i dalje pozdravlja Karadžića i Mladića kao nacionalne heroje. Oni nastavljaju da umanjuju ili čak negiraju ubistva u Srebrenici i vređaju žrtve i preživele masakra.