
18. januara, antivladini demonstranti izašli su na ulice u Tbilisiju. Mnogi od njih su nosili maske kako bi prkosili novim propisima o pokrivanju lica koje vlasti koriste u pokušaju da kontrolišu neslaganje u toj kavkaskoj zemlji.
Mnoge maske su sadržavale slike na kojima se ruga milijarder Bidzina Ivanišvili, najmoćniji gruzijski čovek i osnivač Gruzijskog sna – stranke koja je naljutila demonstrante svojim uočenim okretanjem od nekada rastućih zapadnih veza i prihvatanjem Rusije.
Bivša predsednica Salome Zurabišvili, koja je raskinula sa vladom tokom svog mandata i stala na stranu demonstranata, rekla je za Foks njuz da su Sjedinjene Države i Evropa u interesu da brane gruzijsku demokratiju i od „neustavne“ vlade u Tbilisiju i od mogućeg ruskog mešanja.
Zurabišvili je boravila u Sjedinjenim Državama kako bi prisustvovala inauguraciji američkog predsednika Donalda Trampa 20. januara.
Rekla je da će apelovati na Trampa da kaže ruskom predsedniku Vladimiru Putinu na svakom budućem telefonskom razgovoru ili sastanku: „Dalje ruke od Gruzije. Ruke dalje od Kavkaza”.
Gruzijski san je 29. decembra predložio svog kandidata Mihaila Kavelašvilija, bivšeg fudbalera i desničarskog populistu, za novog predsednika zemlje.
Međutim, Zurabišvili, njegov prethodnik, i dalje sebe naziva „jedinim legitimnim predsednikom” Gruzije, a gruzijska opozicija ga priznaje kao predsednika, iako se kaže da nedavni parlamentarni izbori nisu bili slobodni i pošteni.
Proevropski skup u Gruziji 18. januara, na kojem je učestvovalo nekoliko stotina ljudi, bile su 52. noćne demonstracije u prestonici i dovele su do hapšenja najmanje šest osoba.
Nakon višenedeljnih sukoba između snaga bezbednosti i proevropskih demonstranata, gruzijski parlament je 13. decembra usvojio zakon kojim se zabranjuje demonstrantima da pokrivaju lica i zabranjuju vatromet i lasere na demonstracijama.
Mnogi demonstranti su nosili gas maske i maske za lice kako bi se zaštitili od policijskog suzavca i vodenih topova i kako bi izbegli da ih vlasti identifikuju, dovodeći sebe u opasnost od hapšenja.
Nakon što su demonstranti blokirali nekoliko ključnih puteva u gradu u blizini zgrade parlamenta i drugih vladinih objekata, poslanici su takođe odobrili povećanje kazni za oštećenje zgrada i blokiranje saobraćaja.
Neki demonstranti su ispalili vatromet na policiju i koristili lasere da ometaju sigurnosne kamere.
Politička kriza je izbila nakon što je Gruzijski san odneo pobedu na oktobarskim izborima, za koje je Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) rekla da su obeleženi slučajevima kupovine glasova, duplog glasanja, fizičkog nasilja i zastrašivanja.
Demonstracije su se povećale nakon što je vlada u novembru odlučila da odloži pregovore o pridruživanju Gruzije Evropskoj uniji.
Vlasti su nasilno reagovale na demonstracije, hapseći stotine ljudi i nadgledajući učesnike kamerama za nadzor kineske proizvodnje sa mogućnostima prepoznavanja lica.
Desetine demonstranata – uključujući novinare koji su pratili skupove – pretukla je i uhapsila policija koja je nosila opremu za borbu protiv nereda ili crne maske za celo lice bez prepoznatljivih obeležja.
Zapadni političari i aktivisti za ljudska prava osudili su nasilni udar gruzijske vlade na demonstrante.
Human Rights Watch (HRW) je 24. decembra pozvao na istragu gruzijskih snaga bezbednosti zbog „brutalnog policijskog nasilja“ nad uglavnom mirnim demonstrantima koji su izašli na ulice tokom antivladinih demonstracija.
„U široko rasprostranjenim i očigledno kaznenim akcijama, snage bezbednosti su lovile, nasilno hapsile i tukle demonstrante. Policija je takođe mučila i maltretirala demonstrante u policijskim automobilima i policijskim stanicama“, navodi HRW u izveštaju.
Prošlog meseca Sjedinjene Države su sankcionisale Ivanišvilija koji je naklonjen Moskvi zbog podrivanja gruzijske demokratije u „korist Ruske Federacije“.
„Postupci Ivanišvilija i Gruzijskog sna su potkopali demokratske institucije, omogućili kršenje ljudskih prava i ograničili ostvarivanje osnovnih sloboda u Gruziji“, rekao je tada državni sekretar Antoni Blinken.
Gruzija je dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru 2023, ali su odnosi sa Briselom postali zategnuti tek nakon usvajanja kontroverznog zakona o „stranim agentima“ u maju, koji je u parlamentu progurala partija Gruzijski san, koja je na vlasti od 2012. godine.
Zurabišvili i desetine hiljada Gruzijaca koji demonstriraju na ulicama traže nove parlamentarne izbore kao jedini izlaz iz trenutne krize./RFE/