
EU je pozdravila pakt sa Srbijom o iskopavanju litijuma kao “istorijski dan za Srbiju kao i za Evropu”, čime je okončana trka za potpisivanje sporazuma.
Srbija je u utorak obnovila dozvolu rudarskom gigantu Rio Tintu za vađenje minerala iz doline Jadra na zapadu zemlje.
Do četvrtka uveče, nemački kancelar Olaf Šolc boravio je u Beogradu, podržavajući sporazum za koji je rekao da će pomoći u zaštiti ekonomske bezbednosti Evrope.
Šolc je želeo da se uveri da je automobilska industrija njegove zemlje na prvom mestu u redu za snabdevanje.
Proizvođačima automobila će sve više biti potreban litijum za baterije kako se ubrzava prelazak na vozila sa nultom emisijom štetnih gasova – a projekat Jadar kompanije Rio Tinto mogao bi da obezbedi do devet desetina trenutnih potreba Evrope za litijumom.
U Beogradu je u petak boravio i potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčović.
Njemu se pridružilo ono što je nazvao „creme de la creme“ evropskih kompanija sa jakim interesovanjem za novi izvor litijuma.
Među njima su Mercedes-Benz i Stellantis, koji između njih čine skoro četvrtinu ukupne prodaje automobila u Evropi.
Predstavnici proizvođača litijumskih baterija takođe su posmatrali kako Srbija i EU potpisuju sporazum o stvaranju „strateškog partnerstva o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima“.
Kako je Šefčović to opisao kao istorijski dan, Olaf Šolc je proslavio obezbeđivanje pristupa najpoznatijim rezervama litijuma na kontinentu – što bi trebalo da smanji zavisnost od snabdevanja iz Kine.
„Ova odluka zahteva hrabrost, ali doneta je u pravo vreme“, rekao je on, dodajući da će taj potez obezbediti da Evropa ostane „suverena u svetu koji se menja“ i „ne zavisi od drugih“.
To je bila pohvala za rukovodstvo Srbije, koje je ukinulo zabranu rudarenja litijuma nakon što je prošlonedeljnom presudom suda to proglašeno neustavnim. Vlada je uvela moratorijum 2022. godine nakon rasprostranjenih protesta širom zemlje.
Ekolozi nisu bili jedini koji su učestvovali u demonstracijama. Mnogi od onih koji su blokirali puteve i mostove bili su mladi ljudi u protestu. Svi su bili uznemireni da je strana kompanija stekla prava na rudarstvo kroz proces za koji su smatrali da nije transparentan.
I bili su zabrinuti zbog potencijalnog uticaja na važne izvore hrane i vode u dolini Jadra.
Ova zabrinutost nije nestala, uprkos uveravanjima predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će životna sredina biti očuvana.
Vučić je takođe želeo da iskoristi potencijalnu ekonomsku korist. On je insistirao da će jadarski litijum ostati na mestu.
Maroš Šefčović je rekao da to znači da će Srbija postati prva evropska zemlja sa “celim lancem vrednosti od litijumskih do električnih vozila izgrađenih ovde u Srbiji”.
Opozicione stranke i dalje nisu ubeđene u predsednikova ekološka uveravanja. Nikada nisu verovali da je rudnik litijuma zauvek uništen. Sada traže transparentnost oživljenog projekta Rio Tinto.
„Postoji potpuni nedostatak poverenja u vladu kada kažu da će to biti u najboljem interesu građana“, kaže Biljana Đorđević iz Zelene levice.
„Bojimo se da će se Srbija žrtvovati kako bi obezbedila litijum za električna vozila koja gotovo niko u Srbiji ne može da priušti.
To znači da će se, uprkos proslavama u Briselu, Berlinu i Beogradu, protesti protiv rudarstva litijuma u ruralnoj Srbiji verovatno ponovo vratiti.
Bivša izvestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo, Viola fon Kramon, rekla je da bi sporazum bio provlasti za predsednika Srbije Aleksandra Vučića i naglasila da Srbiji nedostaje demokratija.
U svom reagovanju na Platformi X, komentarišući posetu nemačkog kancelara Olafa Šolca Beogradu, ona je rekla da EU jeste potreban litijum, ali ne u ovom obliku.
“Neosporno je da je EU potreban litijum i prelazak na električnu mobilnost. Više bih voleo da postoje druga rešenja od ovog dobitka moći za Aleksandra Vučića. Vladavina prava i demokratija su za Vučića strane reči. Mediji su skoro u potpunosti pod njegovom kontrolom”, rekla je ona.
/TheGeopost