Svet je bio šokiran krajem novembra kada je Kalin Džordžesku, kandidat ekstremne desnice, bez partijske pripadnosti, preuzeo vođstvo u prvom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji. Džordžesku je osvojio više od 2 miliona glasova nakon što je desetostruko povećao broj svojih pratilaca na TikToku u nedeljama pre izbora. TikTok je uglavnom zaslužan za njegovu iznenadnu pobedu.
Iako su rumunski sudovi poništili rezultate i naložili da se izborni proces ponovo pokrene od početka, uspon Džordžeskua osvetljava važne trendove dok svet završava istorijsku godinu za izbore u kojoj je oko 2 milijarde ljudi glasalo u najmanje 50 zemalja.
Alternativni mediji i društveni mediji podstiču ponašanje glasača više nego tradicionalni mediji. Već nekoliko godina, društveni mediji – posebno TikTok – bili su pokretačka snaga u ponašanju potrošača. U muzičkoj industriji, na primer, pesme koje postanu viralne na TikToku diktiraju rekordne ugovore sa muzičkim kućama, koncertne turneje i pesme koje se nalaze na vrhovima top lista.
Sada je jasno da TikTok, društveni mediji i alternativni mediji takođe podstiču političko ponašanje. Na izborima u Sjedinjenim Državama, predsednik Donald Tramp bio je izuzetno uspešan u korišćenju društvenih medija i uticajnih podkasta za širenje svoje poruke i uticaj na glasače. Dok se Kamala Haris pojavljivala u tradicionalnim medijima kao što su CNN i “The View”, emisija na američkoj televizijskoj mreži ABC, predsednik Tramp se pojavljivao u nezavisnim podkastima kao što su Džo Rogan i Leks Fridman, pored oslanjanja na platforme društvenih medija Truth Social i X. Formalnija pojavljivanja Harisove u tradicionalnim medijima nisu uspela da pokolebaju neodlučne glasače, dok su Trampovi neformalni intervjui i mimovi – poput rada u Mekdonaldsu ili plesa uz “Y-M-C-A” – bolje rezonovali sa glasačima.
U rumunskom kontekstu, Džordžesku se u velikoj meri oslanjao na TikTok. Između 23. i 28. novembra, hešteg #cailingeorgescu prikupio je više od 345 miliona rezultata na platformi, prema rumunskom institutu Expert Forum. Njegovo prisustvo na društvenim mrežama i pojačavanje njegovih slika, mimova i komentara na društvenim medijima odjeknuli su kod glasača. Nasuprot tome, rezultati prvog kruga činili su se da kažnjavaju kandidate koji su imali više prisustva u mejnstrim medijima i tradicionalnim vladinim strukturama, uključujući bivšeg zamenika generalnog sekretara NATO-a Mirču Džoanu, koji je osvojio samo 6 procenata glasova.
2.Poruke protiv establišmenta odjekuju kod glasača
Društveni mediji su u suštini anti-establišmentarni. Platforma X pod Elonom Maskom prihvatila je ukidanje tradicionalnih institucija kao što su vladine agencije i tradicionalno novinarstvo, a uspon TikToka u velikoj meri duguje svojoj kulturi ismevanja “bumera” pre pandemije i protivljenju maskama i karantinima tokom pandemije. Čak je i Vikipedija osnovana pre skoro 25 godina sa ciljem da se oduzme moć etabliranim akademicima.
Ovaj etos društvenih medija infiltrirao se u politiku. Mnogi od kandidata koji su pobedili na izborima pozicionirali su se kao antiinstitucionalisti, tvrdeći da su najbolje opremljeni da ponište štetu koju su nanele nasleđene institucije. Ova šteta uključuje inflaciju i rat, za koje se smatra da od njih profitira privilegovana manjina, dok šira većina pati.
Ovi narativi su se pokazali veoma uspešnim u Rumuniji. U središtu Džordžeskuove kampanje bile su polemike protiv inflacije, NATO-a i nametanja evropskih institucija rumunskom suverenitetu. Ove tačke rasprave protiv establišmenta pronašle su otvorenu publiku na platformama društvenih medija koje su razvile kulturu anti-establišmentarizma tokom niza godina.
3. Ruski uticaj ostaje odlučujući faktor koji treba uzeti u obzir
Dobro je dokumentovano kako je Rusija pokušala da utiče na predsedničke izbore u SAD 2016. godine, kao i na izbore za Evropsku uniju 2019. Od tada su Amerika i Evropa postale budnije prema ruskim akcijama u ovoj sferi, kao i sofisticiranije u monitoringu, praćenju i borbi protiv pretnji.
Rumunski izbori su pokazali da uprkos ovim merama, ruske namere ostaju i da taktike nastavljaju da evoluiraju. Kao što su dokumentovali Expert Forum, kao i rumunska vlada, mreža sa stotinama naloga na TikToku veštački je pojačala Kalina Džordžeskua u nedeljama pre rumunskih izbora, često izražavajući politički sadržaj suprotan politikama samog TikToka, koje nisu sprovedene. Uticajni ljudi koji podržavaju Džordžeskua na TikToku navodno su plaćeni milionima evra da podrže njegovu kampanju, a vlasti sugerišu da je krajnji izvor finansiranja bio iz Rusije, kao deo namernog pokušaja da se utiče na demokratski proces u Rumuniji. Ovo ne bi bio prvi put da je ruski novac ulivan u Rumuniju da bi uticao na javno mnjenje; Ranije ove godine je objavljeno da je Rusija potrošila 69 miliona evra na propagandu u Rumuniji i Bugarskoj, prema bugarskim istraživačima.
Rumunski izbori pokazuju da Rusija ostaje sofisticirani akter spreman da se uključi u niz taktika kako bi uticao na politička pitanja u drugim zemljama.
Na kraju krajeva, biće na rumunskim vlastima i građanima da odluče kako će se njihovi predsednički izbori odvijati u narednim nedeljama i mesecima. Iako su rezultati novembarskih izbora poništeni, lekcije ne bi trebalo da budu. Poruke protiv establišmenta na društvenim medijima – neke autentične nezadovoljstvo, a druge proizvedene od strane spoljnih aktera u političke svrhe – brojke će ostati moćna politička sila za predvidivu budućnost./The Geopost