Foto: Reuters
Bitka besni na velikom polju 72 km od beloruske prestonice Minska. Čuju se masovne eksplozije dok bombarderi Suhoj-34 bacaju vođene bombe. Ogromni stubovi dima zamračuju nebo. Čitavo područje odjekuje zvukom eksplozija minobacačkih i artiljerijskih granata. Borbeni helikopteri se pridružuju napadu, dok dronovi za izviđanje kruže iznad glave kako bi procenili štetu. Ali to je samo vežba. Zajedno sa drugim međunarodnim medijima, odvedeni smo na poligon Borisovski, gde beloruske i ruske oružane snage učestvuju u zajedničkim vežbama.
Ovo je deo vojnih vežbi „Zapad-2025“. Vojni atašei iz raznih ambasada takođe posmatraju vežbu sa osmatračnice.
Ovo su planirane vežbe – „Zapad 2025“ se održava svake četiri godine.
U 2022. godini učestvovalo je 200.000 vojnika, dok je manje vojnika učestvovalo u ovogodišnjim vežbama.
Moskva i Minsk tvrde da su vežbe isključivo odbrambene prirode, da služe jačanju bezbednosti Rusije i Belorusije i suprotstavljanju potencijalnim spoljnim pretnjama.
Sećam se da sam čuo slične tvrdnje pre tri i po godine.
U februaru 2022. posetio sam Belorusiju kako bih izveštavao o belorusko-ruskoj vojnoj vežbi „Savezna odlučnost“. Kada se vežba završila, ruske trupe se nisu vratile kući, već su izvršile invaziju na susednu Ukrajinu sa beloruske teritorije.
Ovog puta, Belorusija insistira da nema šta da krije.
Predstavnici 23 zemlje, uključujući Sjedinjene Države, Tursku i Mađarsku, posmatrali su vojnu vežbu.
„Smatramo da je vežba bez presedana po svojoj transparentnosti“, rekao je novinarima na poligonu general-major Valerij Revenko, pomoćnik beloruskog ministra odbrane.
„Ne pretimo nikome. Zalažemo se za konstruktivan i pragmatičan dijalog.“
Poljski premijer Donald Tusk očigledno nije ubeđen. Vežbe „Zapad 2025“ opisao je kao „veoma agresivne“. Poljska je zatvorila granicu sa Belorusijom pre početka manevara, izazivajući ljutitu reakciju Minska.
„Zapad 2025“ se poklapa sa periodom pojačanih tenzija u Istočnoj Evropi. Na jugu, Rusija ne pokazuje znake da će okončati rat protiv Ukrajine.
Prošle nedelje, Poljska je optužila Rusiju da je namerno povredila njen vazdušni prostor dozvoljavajući ruskim dronovima da uđu na njenu teritoriju. NATO je poslao borbene avione da obore neke od dronova.
Moskva je odgovorila tvrdeći da „nije nameravala da napada ciljeve na poljskoj teritoriji“.
Rumunija je juče objavila da je ruski dron takođe ušao u njen vazdušni prostor. U Evropi postoji široko rasprostranjena zabrinutost da takvi napadi dronovima nisu slučajni, već deo ruske strategije da testira jedinstvo i odlučnost evropskih lidera i NATO saveza.
I Rusija i Belorusija su nedavno uložile napore da poboljšaju svoje odnose sa Vašingtonom i izgrade vezu sa Trampovom administracijom. Ali u slučaju i Moskve i Minska, odnosi sa Evropom ostaju zategnuti.
Odluka beloruskih vlasti da pozovu međunarodne medije na vežbu „Zapad 2025“ može se posmatrati na dva načina.
Prvo, kao pokušaj transparentnosti – barem tako to Minsk predstavlja.
Ali eksplozije i pucnjava na poligonu Borisovski takođe mogu nositi poruku Zapadu. A posebno Evropi.
Ta poruka bi mogla biti nešto poput ove: „Pogledajte i razmislite o vatrenoj moći na vašem pragu; sukob sa Moskvom nije u vašem interesu.“/BBC/

Azerbejdžan protestuje Rusiji nakon što je ambasada u Kijevu oštećena u ruskom raketnom napadu
Japan poziva Kinu da smanji odgovor u sporu oko Tajvana
Kalas potvrđuje da EU radi na novom paketu sankcija protiv Rusije
Nemačka usvaja novi plan vojne službe za povećanje broja trupa
Kineska kompanija pod sankcijama SAD u trci za izgradnju autoputa za Crnu Goru
Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu