
Za posetu Lavrova Srbiji načulo se još pre same najave zvanične posete. Srpski predsednik Aleksandar Vučić, nakon što je zvanično najavaljna poseta ruskog šefa diplomatije, a posle razgovora sa svojim saveznčkim kolegom Vladimirom Putinom, kazao da će Lavrov u Beograd 6. juna doneti potrebnu dokumentaciju radi potpisivanja dogovorenog sporzuma o ruskom gasu.
Međutim, do te posete nije došlo zbog toga što su Crna Gora, Severna Makedonija i Bugarska zatvorile svoj vazdušni prostor za prelet aviona kojim je Lavrov trebalo da stigne u Beograd.
Srpski predsednik Aleksandar Vučić ocenio je da zabrana preleta aviona ruskog šefa diplomatije nije preveliko iznenađenje ali da je problem, kako je rekao, u malim zemljama, koje vide da Rusiji ne mogu ništa “pa onda hoće da se iživljavaju na Srbiji”.
On je izrazio “nezadovoljstvo” zbog “okolnosti” koje su sprečile posetu i dodao da će Srbija “i pored svega sačuvati nezavisnost i samostalnost u političkom odlučivanju”.
Lavrov je zbog svoje neuspešne posete Srbiji krivcu pronašao u zemlje NATO-a. On je kazao da su Crna Gora, Bugarska i Severna Makedonija članice NATO-a napominjući da je ta akcija ponovo pokazala da je glavna svrha proširenja alijanse pokušaj izolacije Rusije.
On je kazao i da je Zapad pogazio princip slobodnog izbora spoljnopolitičkih partnera.
„Sa zapadnog stanovišta, Srbija ne sme da ima nikakav izbor, nikakvu slobodu u izboru partnera“, rekao je on.
Proruski ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izrazio je u Beogradu „duboko žaljenje” što „veliki i dokazani” prijatelj Srbije nije mogao da dođe. Vulin je dodao da je Srbija ponosna što nije deo antiruske histerije.
Zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja traje više od 100 dana, Zapad je Moskvi uveo niz sankcija, među kojima je i zabrana korišćenja vazdušnog prostora Unije.
Jedna od retkih evropskih zemalja gde ruski avioni mogu da sleću je Srbija, koja se nije pridružila sankcijama protiv Rusije.
Ocenjuje se da je poseta Lavrova Srbiji deo ruske propaganda, kako bi ta zemlja dokazala da ipak postoji držvava (Srbija) u Evropi gde ruske diplomate mogu da borave.
Bivši ambasador Srbije u Belorusiji, Srećko Đukić, kazao je da je Beogradu i Srbiji dobro poznato šta znače sankcije i kako se one moraju repektovati, i kako ih je nemoguće probijati, rušiti i ignorisati.
“To je jedna stvarnost u kojoj Rusija živi i ona mora da se privikne da živi u tvoj stvarnosti s jedne strane, s druge strane i Srbija mora da shvati da ne može protiv celog sveta i ne može protiv Evropske unije”, kazao je Đukić.
Dodao je da očito da je Rusiji jako stalo do Srbije i Republike Srpske, i da su to, prema njegovim rečima jedine dve teritorije gde ona ima uticaj još u Evropi i sa kojima može još uvek da manipuliše.
Po otkazivanju posete Lavrova Srbiji, ruski diplomata Sergej Ordžonikidze zapretio je da bi Rusija bi mogla da opozove ambasadore Severne Makedonije, Crne Gore i Bugarske zbog situacije sa ruskim ministrom spoljnih poslova.
“Mislim da bi reakcija trebalo da bude najoštrija, jer su sprečili visokog zvaničnika naše države da obavlja svoje diplomatsku dužnost. Ovo je politički korak antiruske orijentacije“, rekao je on.
Iako formalno još uvek traži članstvo u Evropskoj uniji, Srbija održava prijateljske veze sa Rusijom uprkos njenoj invaziji na Ukrajinu, odbijajući da se pridruži sankcijama Zapada protiv Moskve. Takođe, mnogi u Srbiji gledaju na Rusiju kao na bliskog saveznikai velikog prijatelja. /The Geopost