
Ujedinjene Nacije – Američki državni sekretar Antoni Blinken kritikovao je u četvrtak u Ujedinjenim nacijama Rusiju zbog uticaja njenog „neopravdanog, nemilosrdnog“ rata u Ukrajini na glad u svetu i pozvao na prekid rata.
„Svaki član ovog saveta, svaka članica Ujedinjenih nacija treba da kaže Moskvi: Dosta je bilo. Dosta je bilo korišćenja Crnog mora kao oruđa ucene“, rekao je Blinken, misleći o nedavnom povlačenju Rusije iz jednogodišnjeg sporazuma kojim je skoro 33 miliona tona ukrajinskog žita izvezeno u svet.”Dosta je bilo korišćenja najslabijih ljudi na svetu kao poluge. Dosta je bilo ovog neopravdanog, nemilosrdnog rata.”
Na sastanku Saveta bezbednosti UN kojim je u avgustu predsedavao u okviru američkog predsedavanja 15-članim telom o globalnoj nesigurnosti hrane, Blinken je naglasio vezu između sukoba i gladi u krizama širom sveta.
„Oskudni resursi, pojačane tenzije između zajednica i nacija, zaraćene frakcije koje koriste hranu kao oružje za ugnjetavanje stanovništva“, rekao je on. „Konflikt je zaista najveći uzrok nesigurnosti hrane: nasilje i građanski nemiri gurnuli su 117 miliona ljudi u ekstremne teškoće prošle godine.
Savet se jednoglasno složio sa izjavom predsednika na četiri stranice u kojoj se poziva na poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i nesmetan pristup humanitarnim zalihama za civile kojima je potrebna. Savet je takođe naglasio potrebu da se “razbije začarani krug između oružanog sukoba i nesigurnosti hrane”.
Odvojeno, ministar Blinken je rekao da je skoro 90 zemalja, od kojih mnoge na globalnom jugu, potpisalo zajedničko saopštenje koje su napisale SAD u kojem se obavezuje da će prekinuti upotrebu gladi, gladi i hrane kao oružja rata.
„Glad ne sme da postane oružje“, rekao je on.
Takođe je najavio 362 miliona dolara novih sredstava za rešavanje osnovnih uzroka nesigurnosti hrane i izgradnju otpornosti u 11 afričkih zemalja i Haitija.
Od januara 2021. Vašington je izdvojio više od 17,5 milijardi dolara za borbu protiv gladi i nesigurnosti hrane, uključujući više od 7,2 milijarde dolara za Svetski program za hranu – skoro polovinu svog ukupnog budžeta.
Ruski izaslanik je odbacio interesovanje Zapada za pitanje nesigurnosti hrane, rekavši da ga pokreće samo želja da se „demonizuje Rusija“.
“Kako možemo govoriti o želji vaših zemalja da se bave pitanjima međunarodne prehrambene bezbednosti? Sve što vas pokreće je želja da kaznite Rusiju u svojim fantazijama i nanesete joj strateški poraz”, rekao je zamenik ambasadora u UN Rusija, Dmitrij Poljanski. „Njima ni najmanje nije stalo do interesa zemalja globalnog juga, ali mi.
On je rekao da je Rusija spremna da se vrati Inicijativi za crnomorsko žito ako svi njegovi zahtevi budu ispunjeni. Kao dokaz dobre volje naveo je najavu Moskve da će besplatno poslati 25.000 do 50.000 tona žita u šest afričkih zemalja u narednim mesecima.
Otkako se Moskva jednostrano povukla iz sporazuma o žitu prošlog meseca, više puta je napala nekoliko ukrajinskih luka, uništavajući ključnu infrastrukturu, objekte i više od 180.000 tona žita. Moskva je takođe upozorila da će sve brodove u Crnom moru smatrati vojnim teretom i stoga legitimnim ciljevima.
Cene hrane
Svetska banka saopštila je u ponedeljak da je globalna inflacija cena hrane i dalje visoka. Najviše pogođene zemlje su u Africi, Severnoj Americi, Latinskoj Americi, Južnoj Aziji, Evropi i Centralnoj Aziji.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je u svom godišnjem izveštaju o stanju bezbednosti hrane objavljenom prošlog meseca navela da se svet još uvek oporavlja od ekonomskih zastoja izazvanih pandemijom COVID-19 i posledicama rata. u Ukrajini se nosi sa tržištima hrane i energije.
FAO procenjuje da će između 691 i 783 miliona ljudi širom sveta biti pogođeno glađu 2022. godine, što je znatno više nego 2019. pre pandemije. Veći deo ove gladi je na regionalnom nivou, a glad se povećava u Africi, na Karibima i u zapadnoj Aziji.
Koordinatorka UN za prevenciju i reagovanje na glad Reena Gelani rekla je Savetu da je broj ljudi koji se suočavaju sa akutnom nesigurnošću hrane dostigao rekordnih 250 miliona prošle godine. Ona je rekla da se njih 376.000 suočilo sa uslovima sličnim gladi u sedam zemalja. Još 35 miliona bilo je na ivici gladi.
„Svaka od sedam zemalja u kojima su se ljudi suočili sa uslovima sličnim gladovanju tokom prošle godine bila je pogođena oružanim sukobom ili ekstremnim nasiljem“, rekla je ona.
Glad i glad i dalje ugrožavaju milione ljudi, posebno u podsaharskoj Africi. U Sudanu, Ujedinjene nacije su ove nedelje objavile da je više od 6 miliona ljudi – oko 13 odsto stanovništva – na korak od gladi. Širom Sudana, više od 20 miliona ljudi je akutno nesigurno u hranu zbog kombinacije sukoba, ekonomskog pada i masovnog raseljavanja.
U Somaliji rizik od gladi i dalje postoji među raseljenim zajednicama u nekim delovima zemlje, uprkos povećanju humanitarne pomoći i kišama koje su prošle bolje od predviđenih, što je donelo olakšanje nakon razorne suše.
Nedostatak finansijskih sredstava narušava sposobnost humanitarnih grupa da pomognu najugroženijima u nekoliko rizičnih zemalja.