Đukanović: Ruska hibridna delovanja produbljuju podele u Crnoj Gori

Crna Gora se danas suočava sa ozbiljnim izazovima koji nagrizaju njenu multietničku demokratiju, oazu mira na Zapadnom Balkanu i sidro njegove stabilnosti kako su je od 90ih godina prošlog vijeka do nedavno nazivali najviši zvaničnici demokratskih država. Kontinuirana ruska hibridna delovanja, kojima smo besomučno izloženi, podstiču retrogradne politike, šire govor mržnje i produbljuju podele i u Crnoj Gori, kao i u drugim zapadnobalkanskim društvima, ocenio je predsednik Crne Gore Milo Đukanović na 52. sesiji Saveta za ljudska prava u Ženevi.

Đukanović je kazao da se ovogodišnja debata održava kontekstu nastavka jednogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, sa nesagledivim patnjama i stradanjima civila, i daljim teškim kršenjima međunarodnog prava ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.

-U uslovima rušenja temelja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i Povelje UN, tektonskih potresa i posledica po globalnu bezbjednost, geopolitiku i ekonomiju, uključujući krizu energenata i hrane, inflatorne pritiske i porast troškova života i poslovanja. Ruska agresija je stavila na test cio svijet, generalno delujući otrežnjujuće i kohezivno na međunarodnu zajednicu – naveo je Đukanović.

Napad na Ukrajinu je, kako je kazao, napad na našu evropsku i globalnu bezbednost i stabilnost, i na obavezujuće ključne principe međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava.

-Zato ne smemo ostajati nemi kada je deo suverene države okupiran od strane druge, kada se dešavaju pokušaji svrgavanja demokratski izabranih vlasti ili kada bilo koja država krši i zloupotrebljava ljudska prava i slobode. Zbog svega toga, važno je da otvoreno i jasno sagledavamo kako se države odnose prema svojim obavezama da štite i unapređuju ljudska prava, jer od toga zavise životi ljudi, kao i mir, sigurnost i stabilnost. Ne možemo biti neutralni u odnosu na agresiju, niti na kršenja ljudskih prava – ističe Đukanović.

On je pozdravio pažnju Savjeta za ljudska prava na stanje ljudskih prava u Ukrajini u ovom kontekstu. Savet na to obavezuje njegov mandat, smatra Đukanović.

-U suprotnom, rizikovali bismo da ohrabrimo slične prijetnje i drugim državama. Danas je to Ukrajina, sjutra bi to mogla biti neka druga susedna država. Recimo i Crna Gora koja je, inače, duže vremena pod snažnim uplivom tzv. meke moći Rusije i njenih ekspozitura hibridnog djelovanja u zemlji i na Zapadnom Balkanu. U prošlosti smo prečesto bilii svedoci zastrašujućih efekata nekažnjivosti za zločine. Na greškama moramo učiti. Greške ne smijemo ponavljati – ističe predsednik.

Đukanović je ocenio i da je neophodno raditi na očuvanju i unapređenju ljudskih prava i demokratskih vrednosti u našim društvima. Jedino tako možemo biti kredibilni i odgovorni prema svojim građanima i pouzdani u saradnji sa drugima.

-Kada sagledavamo domete Univerzalne deklaracije u kontekstu sadašnjih višestruko povezanih i isprepletanih izazova i kriza, čini se važnim podsetiti da je država na čijem sam čelu sačuvala mir, međukulturni i međuetnički karakter crnogorskog društva u vihoru zla i rata koji su generisali retrogradne politike na prostoru bivše Jugoslavije, devedesetih godina prošlog veka. Mi danas sve svoje susede možemo pogledati u oči, ne okrećući glavu od Srebrenice i svih drugih zločina, kao što nismo zatvarali vrata pred kolonama izbeglica iz BiH, Hrvatske, sa Kosova, koje su tokom devedesetih našle utočište u Crnoj Gori. Kao i danas od velikog broja Ukrajinaca koji bježe od ruske agresije – naveo je Đukanović.

Ipak, i danas se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima koji nagrizaju njenu multietničku demokratiju, oazu mira na Zapadnom Balkanu i sidro njegove stabilnosti kako su je od 90ih godina prošlog veka do nedavno nazivali najviši zvaničnici demokratskih država, stav je predsednika.

-Kontinuirana ruska hibridna djelovanja, kojima smo besomučno izloženi, podstiču retrogradne politike, šire govor mržnje i produbljuju podjele i u Crnoj Gori, kao i u drugim zapadnobalkanskim društvima. Ali, mi nemamo i ne tražimo alternativu evropskom vrijednosnom sistemu. Na vrednostima pravde, prava, slobode i jednakosti, uz poštovanje najviših međunarodnih standarda, Crna Gora je obnovila nezavisnost. Ostvarila članstvo u NATO, i našla se u predvoru Evropske unije. I nastavićemo evropskim putem.Crna Gora će ostati principijelan glas u odnosu na dramatična kršenja ljudskih prava, krize i sukobe koje su se dešavale i u drugim državama širom sveta – zaključio je Đukanović./Pobjeda/