
Američki zvaničnici veruju da su vazdušni napadi na desetine lokacija povezanih sa Iranom u Siriji i Iraku u petak kasno u znak osvete za ubistvo tri američka vojnika bili uspešni i upozoravaju na dodatne udare.
U.S. saveznici su izrazili podršku tom potezu dok su Iran, Irak i Sirija izrazili ljutnju zbog zabrinutosti zbog širenja sukoba u regionu.
Saveznici Sjedinjenih Država podržali su akcije Vašingtona, dok su Iran, Irak i Sirija izrazili bes u trenutku zabrinutosti zbog širenja sukoba u regionu Bliskog istoka.
Velika Britanija i Poljska izdale su izjave u znak podrške američkim udarima, rekavši da SAD imaju pravo da odgovore i upozoravajući iranske zastupnike u regionu da se „igraju vatrom“.
Teheran je rekao da „snažno“ osuđuje američke vazdušne napade.
Američki predsednik Džo Bajden upozorio je na neposrednu intervenciju nakon što su 28. januara u napadu dronom na američku bazu u Jordanu poginula tri američka vojnika.
Vašington je za ovo okrivio Iran i za snabdevanje oružjem milicija u regionu.
Navodi se da su američke snage pogodile nekoliko lokacija, četiri u Siriji i tri u Iraku.
„Naš odgovor je počeo danas. Nastaviće se na mestima i u vreme koje mi izaberemo“, rekao je američki predsednik Džo Bajden u izjavi ubrzo nakon početka napada.
„Sjedinjene Države ne traže sukob na Bliskom istoku, niti bilo gde drugde u svetu. Ali oni koji bi mogli da nam naude, znaju ovo: ako povredite Amerikanca, mi ćemo odgovoriti“, rekao je Bajden.
U subotu je portparol britanske vlade osudio navodne akcije Irana u regionu, nazvavši ih „destabilizirajućim“ i ponovio „nepokolebljivo“ prijateljstvo Londona sa Vašingtonom.
„Velika Britanija i Sjedinjene Države su čvrsti saveznici“, rekao je portparol, a prenosi Rojters.
„Ne bismo komentarisali ove operacije, ali podržavamo njihovo pravo da odgovore na napade“, rekao je on.
Portparol je dodao: „Već dugo osuđujemo iranske destabilizujuće akcije širom regiona, uključujući njegovu političku, finansijsku i vojnu podršku brojnim grupama milicija.
Drugi saveznik u NATO-u, Poljska, osudila je Iran i grupe koje on navodno sponzoriše.
„Predstavnici Irana su se mesecima i godinama igrali vatrom, sada gore“, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radek Sikorski.
General Iehia Rasool, portparol iračkog premijera Shia al-Sudanija, optužio je SAD za “kršenje” suvereniteta Iraka sa “katastrofalnim posledicama po bezbednost i stabilnost Iraka i regiona”.
Nakon ranijeg američkog napada na Bagdad, al-Sudani je zatražio od oko 2.000 američkih vojnika u Iraku da se povuku.
Sirijsko Ministarstvo spoljnih poslova opisalo je američke vazdušne napade kao rizik od rasplamsavanja sukoba.
„Ono što su [SAD] uradile služi za rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku na veoma opasan način“, saopštilo je sirijsko ministarstvo, prenosi Rojters.
Portparol američkog Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je da su Sjedinjene Države „obavestile iračku vladu pre nego što su izvršile napade“, ali nije naveo detalje.
On je istakao da su napadi trajali 30 minuta i da su ih izveli bombarderi B-1 koji su doleteli iz Sjedinjenih Država.
Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sedištem u Britaniji, koja prati rat i ima široke kontakte unutar Sirije, saopštila je da je 18 proiranskih boraca ubijeno u napadu u Siriji.
Centralna komanda SAD potvrdila je početak napada u petak, rekavši da su njene snage „izvele vazdušne napade u Iraku i Siriji protiv snaga iranskog Korpusa garde islamske revolucije i milicija koje su povezane sa Iranom“.
„Američke vojne snage su pogodile više od 85 ciljeva, sa mnogo ratnih aviona, uključujući i dalekometne bombardere koji su leteli iz Sjedinjenih Država“, rekla je ona.
Američka komanda saopštila je da je pogodila komandne centre, centre, obaveštajne centre, granate, rakete, skladišta dronova i zgrade za snabdevanje municijom grupa milicija.
Sirijski državni mediji navode da je „američka agresija“ izazvala brojna ubistva u delovima pustinjskih oblasti Sirije duž granice sa Irakom.
Američki zvaničnici rekli su da je smrtonosni napad 28. januara u Jordanu izvela milicija Kataib Hezbolah u Iraku koju je sponzorisao Iran, i obećali da će odgovorne smatrati one koje imaju prst u to u vreme i na mestu koje Vašington odabere.
Ekstremisti Kataib Hezbolaha u Iraku su 31. januara objavili „obustavu“ operacija protiv američkih snaga. Grupa je rekla da je suspenzija značila izbegavanje da se “osramoti” iračka vlada i da je napad dronom povezan sa podrškom SAD Izraelu u ratu u Gazi.
Bajden je bio pod pritiskom republikanaca da deluje oštrije protiv Irana, nakon napada u Jordanu, ali je ranije ove nedelje rekao da „nam ne treba širi rat na Bliskom istoku. Ne tražim ovo”.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi rekao je 2. februara tokom posete siromašnom regionu na jugu zemlje da Teheran ne traži vojni sukob, ali je dodao da će snažno odgovoriti na svaku zemlju koja preti Islamskoj Republici.
„Nećemo započeti nikakav rat, ali ako neko želi da nas uznemirava, suočiće se sa snažnim odgovorom“, rekao je Raisi tokom posete provinciji Hormozgan, koja se nalazi u Omanskom zalivu.
Sukobi između američkih snaga i milicija koje podržava Iran dolazi usred četvoromesečne izraelske vojne kampanje u pojasu Gaze protiv terorističke grupe Hamas koju su odredile SAD i Evropska unija, čiji su borci ubili oko 1.200 ljudi u Izraelu, od kojih većina civila, 7. oktobra.
Jemenski pobunjenici Huti koje podržava Iran takođe izvode napade na međunarodne teretne brodove u regionu u, kako kažu, pokušaju da napadnu izraelske brodove i pokažu svoju podršku Palestincima.
Američki državni sekretar Antoni Blinken otputovaće u region na petu rundu razgovora o krizi u ovom regionu od 3. do 8. februara. Kako se navodi, on će posetiti Saudijsku Arabiju, Egipat, Katar, Izrael i okupiranu Zapadnu obalu, u nastojanju da obezbedi oslobađanje talaca koje je Hamas uzeo tokom napada na Izrael u oktobru./REL/