
Foto credit: AFP
SAD su navodno pružile Kijevu obaveštajne podatke potrebne za smanjenje snabdevanja Rusije naftom za najmanje 38%, frustrirane odbijanjem Kremlja da se ozbiljno uključi u mirovne pregovore.
Pod predsednikom Donaldom Trampom, SAD su navodno pružile Kijevu obaveštajne podatke potrebne za napad na ruska naftna postrojenja širom zemlje u tajnom pokušaju da se izvrši pritisak na Moskvu na pregovore.
Do početka oktobra, napadi su navodno osakatili 38% ruskih rafinerija nafte i izazvali naftnu krizu u Rusiji, što je dovelo do ograničenja prodaje benzina i dizela u nekoliko regiona.
„Fajnenšel tajms“ (FT), pozivajući se na neimenovane američke i ukrajinske zvaničnike, izvestio je da je Trampova administracija tajno pružila Kijevu potrebne podatke, omogućavajući napade.
Prema rečima neimenovanog američkog zvaničnika koga je citirao „Fajnenšel tajms“, ovi podaci su uključivali planiranje rute, visinu, vreme i detalje misije koji su pomogli ukrajinskim dronovima da izbegnu rusku protivvazdušnu odbranu.
Tri zvaničnika su rekla novinama da je Ukrajina izabrala ciljeve i da su SAD pružile punu podršku u svakoj fazi planiranja. Drugi neimenovani zvaničnici sugerisali su da je Vašington takođe pomogao u određivanju prioriteta ciljeva za Kijev.
Odluka je navodno pokrenuta razgovorom u julu između Trampa i predsednika Volodimira Zelenskog, u kojem je Tramp navodno pitao Zelenskog da li Kijev može da napadne Moskvu ako ima američko oružje dugog dometa.
Tramp je kasnije negirao izveštaje o razgovoru, rekavši kada je upitan da „ne, ne bi trebalo da napada Moskvu“.
Međutim, prema pisanju Fajnenšel tajnog lista, Tramp je tajno podržao strategiju Kijeva da napadne ruska naftna postrojenja kako bi im „naneo [Rusima] bol“, prema rečima dva zvaničnika za koje se kaže da su upoznati sa pozivom.
Zvaničnici su rekli da je Tramp povećao svoju podršku napadima nakon avgustovskog samita na Aljasci sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom. Nakon razgovora, Tramp je povukao svoje ranije obećanje da će uvesti nove sankcije Rusiji, ali je navodno bio frustriran kontinuiranim napadima Moskve na Ukrajinu uprkos njihovom pozitivnom tonu.
U oktobru se Kremlj žalio da je „snažan zamah u korist sporazuma koje je generisao Ankoridž… uglavnom nestao“.
Glavni cilj samita – sastanak licem u lice između Zelenskog i Putina – nije se materijalizovao nakon što je Putin odbio predlog i umesto toga predložio da Zelenski poseti Moskvu, što su Kijev i Zapad smatrali nemogućim.
Kijev se do sada oslanjao na svoje domaće dronove i rakete za izvođenje napada na naftna postrojenja, a Zelenski je sugerisao da je Kijev, pored dronova, u najnovijim napadima koristio i svoje nove rakete dugog dometa „Flamingo“.
„Kijev post“ je zatražio od ukrajinskog Generalštaba potvrdu izveštaja o raketi „Flamingo“, ali je dobio odgovor: „Ne, trenutno nemamo takve informacije.“
Raketa, koja je navodno uspešno testirana poslednjih meseci, ima domet od 3.000 kilometara (1.864 milje), što joj omogućava da prodre duboko u Rusiju, iza Uralskih planina i u azijske delove Rusije.
Dok se proizvođači „Flaminga“ hvale njegovim superiornim performansama u odnosu na američke rakete „Tomahavk“, Kijev nastavlja da teži isporuci ovih drugih, o čemu se navodno trenutno raspravlja.
Tramp je 7. oktobra, bez detalja, rekao da je odluka „nekako doneta“, a isporuka rakete će verovatno biti visoko na dnevnom redu kada visoka ukrajinska delegacija poseti Vašington sledeće nedelje./KP/