Rusija je povećala svoju vojnu potrošnju za dodatnih 30% u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši rekordnih 11,9 biliona rubalja (149 milijardi dolara) u prvih devet meseci 2025. godine, prema novim proračunima Janisa Klugea iz Nemačkog instituta za međunarodne i bezbednosne poslove.
Podaci pokazuju da Kremlj troši skoro 2 milijarde rubalja (25 miliona dolara) na sat na svoje ratne napore, pri čemu odbrana sada apsorbuje najveći deo ruskog saveznog budžeta u modernoj istoriji.
„Moskou tajms“, pozivajući se na Klugeovu analizu podataka ruskog ministarstva finansija, objavio je da su vojni rashodi od januara do septembra porasli za 2,8 biliona rubalja (34,7 milijardi dolara), ili 30%, u poređenju sa istim periodom 2024. godine.
U poređenju sa prethodnim referentnim vrednostima, povećanje je još primetnije:
+95% u poređenju sa 2023.
+173% u poređenju sa 2022.
+295% u poređenju sa predratnom 2021.
U proseku, ratna mašinerija Kremlja trošila je 1,3 biliona rubalja (16,6 milijardi dolara) mesečno, 43,4 milijarde dnevno (545 miliona dolara), ili 1,9 milijardi rubalja (23,9 miliona dolara) svakog sata.
Kluge procenjuje da je 59% ruskog vojnog budžeta sada klasifikovano – što znači da većina ratnih rashoda protiče kroz tajne odbrambene linije koje nisu javno objavljene.
Prema njegovim proračunima, 7 biliona rubalja (88 milijardi dolara) je izdvojeno za ove zatvorene budžetske stavke u prva tri kvartala 2025. godine, što je povećanje od 39% u odnosu na prethodnu godinu i skoro pet puta više od predratnog nivoa.
Nasuprot tome, 4,8 biliona rubalja (60 milijardi dolara) je potrošeno na otvorene, javno prijavljene kategorije odbrane.
Vojna potrošnja dominira saveznim budžetom
Rusija je izdvojila 44% svih saveznih poreskih prihoda i 39% ukupne potrošnje za rat — oba rekordna nivoa.
Poređenja radi: 2024: 39% poreskih prihoda, 36% rashoda, 2021: 18,4% poreskih prihoda, 19% rashoda
Kluge izračunava da je do februara 2022. Rusija potrošila 42,34 biliona rubalja (oko 532 milijarde dolara) na rat – iznos jednak: 24 godine finansiranja celog ruskog sistema visokog obrazovanja, 22 godine federalne potrošnje na zdravstvenu zaštitu, skoro 80 godišnjih budžeta velikih regiona poput Sverdlovska ili Krasnodara.
Budžet za 2026. godinu preusmerava novac na bezbednost, smanjuje socijalne sektore
Nacrt ruskog budžeta za 2026. godinu predviđa:
12,9 biliona rubalja (161 milijarda dolara) za „Nacionalnu odbranu“
3,9 biliona rubalja (49 milijardi dolara) za „Nacionalnu bezbednost“, što pokriva Ministarstvo unutrašnjih poslova, Nacionalnu gardu, obaveštajne agencije i zatvorski sistem.
Zajedno, bezbednosne strukture bi dobile 16,8 biliona rubalja (210 milijardi dolara), ili 38% federalnog budžeta – u odnosu na 24% pre rata.
Socijalna potrošnja pada na 25,1% budžeta (sa 38,1% pre rata).
Ekonomska podrška pada na 10,9% (sa 17,6%).
Obe brojke su najniže u poslednjih 20 godina, prema podacima ruskog ministarstva finansija.
Ranije ove godine, Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obaveštajne službe (VOO), rekao je da ruski predsednik Vladimir Putin namerava da izdvoji oko 1,1 bilion dolara za prenaoružavanje Rusije do 2036. godine – najveći program naoružanja od raspada Sovjetskog Saveza.
Budanov je rekao da obim plana signalizira nameru Moskve da održi dugoročnu konfrontaciju sa Zapadom.
Nisu planirana veća smanjenja.
Čak i ako mirovni pregovori budu uspešni, Kremlj nema nameru da smanji vojne rashode, rekao je vladin izvor za Rojters.
„Rakete i dronovi će i dalje morati da se proizvode, mada u manjem obimu. Sukob će ostati“, rekao je izvor. „Potrošnja za vojsku i oružje moraće biti veća jer i Zapad povećava svoje troškove.“
Smanjenje bi moglo da počne tek posle 2027. godine, kažu zvaničnici — i čak i tada, „ne na nivoe pre 2022.“
/The Geopost.

Finski predsednik: Rat u Ukrajini potpuni strateški neuspeh za Vladimira Putina
Francuska mornarica presrela sankcionisani tanker za naftu u Sredozemnom moru koji je plovio iz Rusije
Tramp Putinu: Rat u Ukrajini mora da se završi
Janjić: BIA i Vučić umešani u manipulaciju američkim izborima 2020. godine
Poljska predstavila najveći protivdronovski sistem u Evropi u okviru priprema protiv ruskih pretnji
Srbija ponovo nije uskladila politiku sa četiri odluke EU koje se odnose na sankcije Rusiji