
“Balkanske države, kao i baltičke države, uvek su bile i ostaju u centru ruskih imperijalističkih ambicija, kaže za Geopost Vladimir Sazonov, istraživač-profesor na Estonskoj vojnoj akademiji i vanredni profesor Univerziteta u Tartuu.
On je, između ostalog, skrenuo pažnju da pojedini političari baltičkih država i dalje imaju veze sa Rusijom i da je to jedan od štetnih elemenata ruskog uticaja u tim državama, pa apeluje na oprez u tom pogledu na Balkanu takođe.
Njegova poruka za borbu protiv ruskog uticaja je čvrsta veza sa SAD, EU i NATO.
U nastavku možete pročitati ceo intervju sa g. Sazonovom:
The Geopost: Koliko je efikasan ruski politički uticaj u baltičkim državama?
Veoma je teško izmeriti efikasnost, naravno da imamo neki uticaj, možda je pre 20 ili 30 godina bilo efikasnije, ali mislim da nije mnogo delotvorno a pogotovo posle 2022. godine kada je Rusija napala Ukrajinu, međutim imamo neke političare, grupe neopolitike koje imaju veze sa Rusijom ili čak dele prokremljovske stavove, ali to, na sreću, nije uobičajeno.
I naravno, govorimo o političkom uticaju i ruskom uticaju, današnji cilj je mešanje u informacioni prostor Estonije i baltičkih država, Evropske unije, a takođe pokušavaju da imaju uticaj ne samo u Estoniji, već i u celu EU, NATO i Sjedinjene Države da nam nanesu štetu. I naravno, ako govorimo o tome, možemo videti da Rusija pokušava da koristi proruske ideje ili proruske snage.
Na primer, ako znate za krizu bronzanih spomenika koja se dogodila pre 15 godina u aprilu 2007, koju su izazvale Rusija i proruske snage Kremlja, pa smo videli kako su nerede izveli huligani ili lokalno stanovništvo, kao i ljudi koji su provokatori i huligani koji su nas poslali iz Rusije u Talin, naš glavni grad, pokušali su da prikriju situaciju, bilo je neprijateljskih napada iz Estonije, na estonske vladine strukture i informativne operacije.
Na svu sreću nisu uspeli, naravno da živimo na granici, imamo granicu sa Rusijom, imamo ruski procenat, a ne homogen i ako govorimo o njima, onda treba napomenuti da među njima naravno ima ljudi koji su lojalni Estoniji, koji dele evropske vrednosti, ali ima ljudi koji takođe žive u proruskom, prokremljovskom medijskom diskursu, i to svakako može biti problem.
U poslednjih 30 godina Estonija je postala nezavisna, ali je veoma agresivno Putinovim dolaskom na vlast, posebno nakon što je Rusija anektirala Krim i stvorila takozvane republike koje podržava Rusija u istočnom delu Ukrajine. Dakle, pre 2022. godine, kada je Rusija započela sveobuhvatni rat protiv Ukrajine, Estonija je već bila meta ruskog javnog rata. Dakle, neka sredstva, kao što su informacioni rat meke moći, sajber napadi, špijunaža i Estoniju kao članicu NATO-a i EU, Rusija je takođe navela kao neprijateljsku zemlju Estoniju.
Rusija aktivno koristi koncept ruskog sveta i politiku sunarodnika da utiče na ceo postsovjetski prostor između Estonije. Pa imamo veliku rusku zajednicu i ne smemo zaboraviti ekonomski pritisak, naravno da je Estonija decenijama sve manje zavisila od Rusije, ali ipak zavisimo od ruskog gasa i nafte.
Dakle, unutrašnja bezbednost Estonije se u suštini suočava sa ozbiljnom koordinisanom kompleksnom ranjivošću koju sinhronizuje Ruska federacija, a juče smo spomenuli da je Rusija organizovala, naravno da je Rusija ta koja to može, tako da se u sredu (17. avgusta 2022.) Estonija suočila sa najobimnijim sajber napadom od 2007. i to je bio problem, jer nakon uklanjanja sovjetskih spomenika, sada imamo problem sa sovjetskim spomenicima, a mnoge istočnoevropske zemlje, kao što su Estonija, Letonija i druge, odlučile su da sada uklone ove spomenike iz Sovjetskog Saveza, recimo da se preseli u muzeje, uključujući i sovjetski tenk T-34 koji je za sve Estonce bio simbol okupacije, sa tenkovima tako da je 1944. Rusija došla u Estoniju i kako zvanična propaganda kaže, oslobodili su Estoniju i istočnu Evropu od nacista, ali je nisu oslobodili. Stari nacistički režim, represivni totalitarni fašistički nacistički režim promenjen je u drugi totalitarni opresivni sovjetski režim, a Rusija je takve spomenike koristila kao propagandu. I mnogi Rusi dolaze na te tenkove, i ti sovjetski tenkovi ili spomenici su postali kultni objekti, objekti gde se proslavlja, ovaj 9. maj i druge sovjetske događaje. I ovaj tenk je sada premešten iz pograničnog grada, koji se nalazi na ruskoj granici Narva, u ratni muzej u Talinu, ali se nakon toga naša zemlja suočila sa veoma skupim sajber napadom, verovatno iz Rusije, naravno mislim da je iz Rusije. Vidite, mi uvek imamo problema sa Rusijom, i to je zaista problem.
Mogu da dodam o političkim vezama, recimo da je i estonska služba unutrašnje bezbednosti otkrila i objavila ovaj godišnji izveštaj svake godine kada pominju neke političare koji imaju veze sa Rusijom, na primer, bivši lider estonske stranke centra Edgar Savisar. Postojala je neka vrsta veze, aktivna veza sa Rusijom, a u Partiji centra imaju čak i dogovor sa Ruskom strankom, Jedinstvena Rusija, naravno, nisu svi ljudi u Partiji centra proruski orijentisani, ali neki od njih su imali veze, a 2010. godine estonska služba unutrašnje bezbednosti otkrila je i objavila slučaj gde je Edgar Savisar tražio je finansijsku podršku za svoju stranku od ruske vlade.
The Geopost: Vaša poruka balkanskim državama da ne postanu druga Ukrajina?
Da, naravno da je veoma teško, morate tražiti ovaj složeni problem, vaša zemlja kao što znam, ima problema i tenzija sa Srbijom, a Rusija uvek pokušava da iskoristi ovu priliku ili stvori nove mogućnosti. Oni koriste tu „kosofobiju“ i pritisak diskriminacije, što je totalna laž i neprijateljski narativ. Koriste i antievropske, anti-EU, anti-NATO pokrete. Trude se da ih stvaraju, podržavaju i finansiraju. Ali ono što je veoma važno reći, svi moramo, kao i balkanske države biti veoma oprezni. Balkan je uvek bio u fokusu ruskih imperijalističkih ambicija, kao i baltičke države.
Balkanske države imaju veoma važan strateški položaj u Evropi. To je veoma važna zemlja i važno je sprečiti takve hibridne tretmane i proceniti moguće bezbednosne rizike, i to ne samo od Rusije i proruskih snaga, koje su kritične, rade na unapređenju kritičkog mišljenja, posebno u informacionom ratu. Borba protiv ruskih dezinformacija je veoma važna, ali i suprotstavljanje ruskoj špijunaži i ruskim mrežama koje Rusi stvaraju, da se suprotstavimo lažnim informacijama, da obezbedimo sigurnije ekonomske mere, da ne budemo zavisni od oligarha Rusije, ruske ekonomije. Energiju, ako zavisi od Rusije, treba minimizirati, jer je i ona veoma opasna. Rusija često pokušava da utiče na politiku, ne žele populističke pokrete.
Naravno da oni ne utiču samo na krajnju desnicu ili krajnju levicu, već pokušavaju da utiču i na liberalne pokrete, naravno da je teže uticati na liberalne ljude, ali Rusija pokušava da korumpira, kupi političare, tako da ne možemo da verujemo zvaničnih ruskih izvora kao i nezvaničnih.
Ali, naravno, mnogo je važnija saradnja sa EU i NATO-om i SAD.
SAD su veoma važan igrač, globalni igrač i samo zajedno, ako smo ujedinjeni, zajedno smo jači, ali ono što Rusija radi je razjedinjavanje društava. Njihov ideal, ruski rat je, mladi su protiv starih, ljudi jedne vere su protiv druge vere, neke od manjina su protiv druge itd. Oni žele da imaju tenzije i ratove i sukobe u svim društvima, ako je jedna subkultura protiv druge subkulture, ako postoji mržnja, ako postoji strah ako je mnogo ksenofobije, to Rusija želi, jer stvara haos i Rusija pokušava da upravlja ovim haosom i to čini Putinov režim jačim. /The Geopost