
Rumunija se, kao i mnoge druge zemlje istočne Evrope i Balkana, suočava sa stalnim talasom lažnih narativa i dobro organizovanih manipulacija, koji su prisutni svakog dana, kaže Kalin Džordžija, stručnjak za ovu oblast i doktor rimske filozofije.
U intervjuu za Geopost, Džordžija kaže da ovi narativi, koje često šire ruske mreže uticaja, ali sve više domaći akteri, imaju za cilj stvaranje podela u društvu iskorišćavanjem nacionalističkih, verskih i kulturnih osećanja.
Takođe govori o tome koji koraci se mogu preduzeti u borbi protiv ove pojave u digitalnom okruženju.
Ceo intervju:
Hvala na ovom intervjuu za The Geopost. Kakva je uopšte situacija sa dezinformacijama u Rumuniji?
Georgia: Otkrili smo da dezinformacije na koje nailazimo nisu samo u vreme izbora ili neposredno pre izbora. Održava se svaki dan. I dok su sami narativi veoma prisutni u literaturi i studijama slučaja, isti narativi koje imamo u Rumuniji uopšte su rasprostranjeni i na Balkanu i na prostoru bivšeg komunizma. Na primer, postoje narativi koji se bave idealizacijom prošlosti, sa jakim nacionalističkim osećanjima izraženim kroz ksenofobične poruke, sa oživljavanjem ekstremne desnice, uz korišćenje religije za podele i stvaranje veće distance među ljudima. Iako su ovi narativi prisutni u ruskim mrežama distribucije i uticaja, usvojili su ih i domaći akteri. Dakle, ove narative šire i domaći akteri koji ili saosećaju sa ruskim influenserima ili je, mislim, ovo najčešći slučaj. Samo, postoje ljudi koji imaju određene ranjivosti, a te ranjivosti se na vrlo podmukao način eksploatišu od strane intervencija i ovih aktera.
Jedna takva situacija je iskorišćavanje religije i tradicionalnih vrednosti, tradicionalnih hrišćanskih vrednosti, za promovisanje mržnje prema LGBTQ zajednici, za promovisanje mržnje prema ženama, da tako kažemo antifeminizam. Ovi narativi su prisutni i videli smo porast ovih narativa poslednjih meseci, uključujući antisemitske narative, ogroman porast. Mislim, fenomen je veoma složen. Postoje ovi mehurići informacija i ove eho komore. Ne znamo stepen njihovog prisustva jer trenutno nemamo pristup podacima. Od avgusta prošle godine, CrowdTangle je prestao sa radom, tako da nemamo podataka sa platformi. Platforme postaju sve neprozirnije. Sve je manje transparentnosti jer moderiranje platformi sada u potpunosti zavisi od zajednice. Već smo videli da se ovo koristi kao oružje, pa postoji bojazan da bi se to moglo ponoviti. A onda su izbori koji će biti u maju.
I činimo sve što možemo da budemo spremni. I ono što bih želeo da kažem našim partnerima i kolegama na Balkanu je da se moramo suočiti sa ovom pojavom, koja je globalna, da smo svi ranjivi, da svi imamo ranjive grupe koje su sada na meti, i da dokle god možemo da udružimo naše resurse i učimo iz iskustava jedni drugih, možemo da se pozabavimo ovim fenomenom kako bismo mogli da vršimo pritisak na javnost što je duže potrebno da pratimo ovu platformu , jer su ovaj prostor, platforme društvenih medija, mesta prošlosti gde bi obrazovani ljudi prenosili informacije neobrazovanim masama. I to se sada dešava sa influenserima koji šire informacije, bilo da su lažne ili istinite, masi koja jednostavno nema vremena da to proveri jer provode osam sati na poslu, a onda provode vreme sa svojom decom i nemaju vremena da trostruko provere informacije. Dakle, na civilnom društvu, na vama i na nama zajedno, je da obezbedimo da istina ostane javno dobro i da tako ostane i narednih godina, u teškim godinama koje su pred nama.
/The Geopost