Aktivisti za ljudska prava iz Istočnoukrajinskog centra za građanske inicijative nedavno su predstavili knjigu „Grad gde je počeo rat“ u Fondu za humanitarno pravo Kosovo, u Prištini.
Ovo je delo o sredstvima i metodama koje je Rusija koristila na okupiranim teritorijama Ukrajine od 2014. Knjiga je zasnovana na izjavama stanovnika okupiranog i kasnije oslobođenog ukrajinskog grada Slavjanska u Donjeckoj oblasti. Opisuje različite aspekte života u okupiranom gradu, koji su se reprodukovali u svakom novom naselju koje su Rusi osvojili.
Nadija Nesterenko, analitičarka Istočnoukrajinskog centra za građanske inicijative, objasnila je za The Geopost primere ruske propagande i kako su prikupljene informacije da bi se u knjizi dokumentovali ruski ratni zločini.
Ceo intervju:
The Geopost: Dobar dan, Nadia. Dobrodošli u Prištinu. 27. februara u Centru za dokumentaciju ratnih zločina predstavljate svoju knjigu „Grad u kome je počeo rat“ o događajima iz 2014. godine. Možete li nam reći kako ste prikupili podatke za ovu knjigu? Kako ste došli na ideju da napravite ovu kolekciju?
Nesterenko: Kolekcija se bavi različitim aspektima okupacije jednog grada, pre svega Slavjanska, ali su se isti mehanizmi ponavljali na svakom novom mestu koje je Rusija zauzela, i 2014. i 2022. godine, samo u različitim razmerama. Neke od prikupljenih informacija potiču direktno iz intervjua sa žrtvama i svedocima. Postoje i informacije iz otvorenih izvora.
Dalje informacije iz otvorenih izvora odnose se prvenstveno na moje poglavlje o ruskoj propagandi. I tamo sam koristila mnogo materijala. To je kolekcija naslova iz ruskih, lokalnih i ukrajinskih medija koje sam ispitala radi upotrebe određenog rečnika.
A ovo su vesti koje su objavljivane tokom okupacije grada 2014. A sada knjiga može da nosi naslov Dokumentovanje ruskih ratnih zločina protiv Ukrajine.
The Geopost: I koliko mislite da je važno da se ljudima pruži ovakva informacija?
Nesterenko: Takođe je važno razumeti da od 2022. godine još uvek nema jasnih, potkrepljenih informacija, jer je Rusija veoma naporno radila da ubedi svet, da ubedi Ukrajince da smo imali navodni građanski rat, da nije bilo ruske intervencije.
Materijal u ovoj knjizi posebno pokazuje jasan uticaj, jasno mešanje, a to je takođe važno dokumentovati. A što se tiče ruske propagande, ruska propaganda je sada veoma aktivna. U stvari, što se tiče Ukrajine, čak kažu, svi znamo da je Tramp predsednika Zelenskog nazvao diktatorom, a da nije rekao da je Ukrajina ušla u rat.
The Geopost: Koliko mislite da je važna borba protiv ruskih dezinformacija i propagande?
Nesterenko: Vidite, knjiga koju smo predstavili je knjiga o Slavjansku. A primer iz Slavjanska je primer razapetog dečaka na krstu koji nosi samo gaćice. A ovo je tako školski primer ruske propagande, na koju se, nažalost, obično gleda kao na nešto tako, znate, glupo, toliko eterično da je teško poverovati. U stvarnosti, ruska propaganda je veoma dobro osmišljena i evoluirala je tokom godina, i toga moramo biti svesni i odgovornije postupati.
The Geopost: Da li ste upoznati, na primer, sa dešavanjima na Kosovu i kako je srpska propaganda o Kosovu povezana i ponavlja samu rusku propagandu?
Nesterenko: Koliko znam, ima mnogo primera iste dehumanizacije, vrlo sličnih, iste opozicije, a nadam se da ću i danas čuti primere na događaju, zapravo uživo, u diskusiji.
Podsećamo na intervju sa Volodimirom Ščerbačenkom, šefom Istočnoukrajinskog centra građanskih inicijativa.
Volodimir Ščerbačenko: Propaganda je oružje rata, oružje pripreme za rat
/The Geopost

Španski stručnjak: Rusija koristi dezinformacije da bi uticala na zapadne demokratije
„Dezinformacije postaju sve sofisticiranije“, Aleksandar Alafilip govori o globalnim izazovima i ulozi veštačke inteligencije
Paolo Palumbo: Rusija jača kampanje dezinformacija kroz veštačku inteligenciju
Profesor Iztok Prezelj: Balkan pod uticajem spoljnih sila, Srbija služi kao ulazna tačka za Rusiju
Kosovo kroz objektiv, intervju sa fotoreporterom iz 1999. godine
Đukić za The Geopost: U Srbiji je građanski rat, konačan rasplet za nekoliko nedelja