Mihailović: Mandić pod tutorstvom Vučića kroz proces dvojnog državljanstva pokušava da poništi Crnu Goru

Političkim procesima u Crnoj Gori trenutno upravlja Beograd i prije svega, a možda i iznad svega, Srpska pravoslavna crkva. Ovo kaže glavni i odgovorni urednik portala ETV Duško Mihailović kritikujući predsednika Skupštine Crne Gore da pokušava da uništi državu kroz proces dvojnog državljanstva.

U intervjuu za Geopost, on govori o značaju vanrednih izbora u Crnoj Gori i uticaju lokalne politike na dešavanja u zemlji.

On kaže da nema slučajnosti u delovanju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ili u regionu.

„Porfirije je bio i 5. septembra 2021. godine, kada je na Cetinju nasilno postavljen naslednik Amfilohija Radovića – Joanikije Mićović. Dakle, Porfirijevo prisustvo u ovom, da kažemo, lokalnom izbornom procesu nije slučajno, već nam pokazuje da kada se jednom poguraju, kada se poguraju sve poluge, ovi izbori mogu biti veoma neizvesni za vlast na državnom nivou“, rekao je on.

On govori i o nastojanjima da se kontrolišu mediji i sloboda govora u Crnoj Gori, navodeći konkretne slučajeve pritiska na novinare.

Mihalilović naziva plitkim izjave crnogorskog premijera Milojka Spajića, gdje je, povodom izmjena Zakona o državljanstvu, ocijenio da su “prihvatljiva samo ona rješenja koja garantuju punu nezavisnost Crne Gore”.

„ Izjave premijera Spajića koje su u vezi sa nekim politički značajnim pitanjima za Crnu Goru su uvijek po pravilu plitke i ukazuju ili na nepoznavanje suštine stvari ili na jednu vrstu zle namjere. Svakome koje je iole upućen u politička dešavanja u Crnoj Gori je jasno da je priča o dvojnom državljanstvu priča o brisanju Crnoj Gore sa evropske mape kao suverene države.

Crna Gora je mala država sa nekih 620.000-630.000 stanovnika, a ovim inicijativama koje forsiraju predstavnici prosrpskih i proruskih stranaka u Crnoj Gori, a to su predsjednik parlamenta Andrija Mandić i njegov partner iz manje Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji su nekad formili Demokratski front, imaju za cilj da u crnogorsko državljanstvo upiše preko 350.000 ljudi, podvlači on.

Ceo intervju:

The Geopost:Građani Podgorice danas glasaju na vanrednim izborima. Čini se da lokalni izbori u Crnoj Gori unazad nekoliko godina prevazilaze granice lokalnog. Koliko su ovi izbori važni za Crnu Goru prvenstveno?

Mihailović: Ovi izbori u glavnom gradu su veoma bitni i, kao što ste rekli, prevazilaze značaj lokalnih izbora iz dva razloga.

Jedan je razlog taj što u Podgorici živi trećina biračkog tijela Crne Gore – znači u Podgorici je u biračke spiskove upisano nekih 145.000 birača i kao što rekoh to čini trećinu ukupnog biračkog tijela. I Podgorica je uvijek, za razliku od nekih drugih lokalnih sredina, bila lakmus papir za neke odnose na nacionalnom nivou kada govorimo o političkoj snazi igrača na političkoj sceni u Crnoj Gori. To je jedan dio priče, jedan razlog, znači masovnost biračkog tijela.

Druga stvar je što su ovo vanredni lokalni izbori koji dolaze tek nešto malo duže od godine od kada je uspostavljena nova lokalna vlast u Podgorici koja je preslikavala odnos snaga u crnogorskom parlamentu.

Ukoliko rezultati izbora danas pokažu da oni politički činioci vlasti na nacionalnom nivou u Podgorici ne budu u prilici da formiraju vlast na lokalnom nivou, a u međuvremenu je došlo do nekih turbulencija unutar samih struktura tih političkih činalaca, nakon ovih izbora će moći opozicija da postavi potpuno legitimno pitanje legitimiteta vlasti na nacionalnom nivou i da se forsiraju potencijalno neki novi vanredni državni izbori.

To je, u najkraćem, zbog čega su ovi izbori više nego lokalnog karaktera.

The Geopost: Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je, kada su u pitanju izmjene Zakona o državljanstvu, da su “prihvatljiva samo ona rješenja koja garantuju punu nezavisnost Crne Gore”.

Ima li zapravo takvih rješenja ili je premijer zavisan u donošenju političkih odluka?

Mihailović: Izjave premijera Spajića koje su u vezi sa nekim politički značajnim pitanjima za Crnu Goru su uvijek po pravilu plitke i ukazuju ili na nepoznavanje suštine stvari ili na jednu vrstu zle namjere.

Svakome koje je iole upućen u politička dešavanja u Crnoj Gori je jasno da je priča o dvojnom državljanstvu priča o brisanju Crnoj Gore sa evropske mape kao suverene države.

Crna Gora je mala država sa nekih 620.000-630.000 stanovnika, a ovim inicijativama koje forsiraju predstavnici prosrpskih i proruskih stranaka u Crnoj Gori, a to su predsjednik parlamenta Andrija Mandić i njegov partner iz manje Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji su nekad formili Demokratski front, imaju za cilj da u crnogorsko državljanstvo upiše preko 350.000 ljudi.

A s obzirom na veličinu biračkog tijela koju sam maloprije pominjao mislim da vam je jasno što bi to značilo i kakav bi to imalo devastirajući efekat upravo po suverenitet Crne Gore jer izvorni suverenitet proističe iz volje građana.

Ta priča pokušava ovdje da se relativizuje, ta namjera pokušava da se romantizuje pa da se dozvoli stotinama hiljada ljudi koji imaju emotivne veze i konekcije sa Crnom Gorom da se upišu u državljanstvo a onda se to pokušava relativizovati pričom kako oni nečće imati pravo glasa jer da bi se ostvarilo pravo glasa, osim državljanstva, potrebno vam je i prebivalište u nekom određenom roku.

Samo zlonamjerni i glupi nisu u prilici i u stanju da spoznaju da, ukoliko dođe do toga, možda te stotine hiljada ljudi neće imati pravo glasa danas, ali će ih imati za 4, 5 ili 10 godina, što će omogućiti ili Aleksandru Vučiću ili nekom drugom režimu u Beogradu, s obzirom da u posljednjih 100 godina, kada je u pitanju odnos prema Crnoj Gori, ko god bio u Beogradu taj odnos je bio potpuno isti. Tako da bi ta priča omogućila tom nekom režimu u Beogradu da potpunosti kontroliše političke procese u Crnoj Gori.

Svjedoci smo da to rade i posljednjih godina, pogotovo posljednju godinu  od kada suštinski vladom na čijem je čelu Milojko Spajić, ipak upravlja predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

The Geopost: A preko njega, naravno, Srbija i dalje ima uticaj

Mihailović: Tako je, preko Andrije Mandića, trenutno političkim procesima u Crnoj Gori upravlja Beograd i prije svega, a možda i iznad svega, Crkva Srbije, odnosno Srpska pravoslavna crkva.

The Geopost: Kad smo kod Crkve Srbije danas su osim u Podgorici lokalni izbori i u Kotoru i baš na današnji dan patrijarh Porfirije služi liturgiju. Da li je to slučajnost?

Mihailović: Nema slučajnosti u djelovanju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, a ni u regionu.

Porfirije se tako zgodno uvijek pojavi u Crnoj Gori kada su neki bitni politički i društveni procesi u pitanju. On je u Crnu Goru stigao u petak.

Eto danas, kao slučajno, drži liturgiju baš na dan izbora u Kotoru.

Podsjetiću da je Porfirije boravio u Crnoj Gori uoči datuma kada je trebao da počne popis u Crnoj Gori još za vrijeme vlade Dritana Abazovića u tehničkom mandatu koji je kasnije odgođen, ali je tada, takođe, Abazović po diktatu upravo ovih prosrpskih i proruskih političkih struktura i Crkve Srbije htio da organizuje popis pošto- poto da počne u posljednjim danima njegovog tehničkog mandata.

Porfirije je bio i tu i 5. septembra 2021. kada je na Cetinju nasilno ustoličen nasljednik Amfilohija Radovića – Joanikije Mićović. Tako da prisutstvo Porfirija u ovom, da kažem, procesu lokalnih izbora nije slučajno, ali nam ukazuje i na to čim su se upogonili, čim su upogonjene sve poluge, da ovi izbori mogu biti vrlo neizvjesni po nosioce vlasti na državnom nivou.

The Geopost: Crna Gora je država koja je priznala nezavisnost Kosova. Zašto je premijer Spajić ljetos neposredno pred rekonstrukciju Vlade prećutao susret sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem? Zbog čega? Da li je to strah od reakcija režima u Beogradu?

Mihailović: Čini mi se da to nije jedini susret sa zvaničnicima Kosova koji je skriven. Čini mi se da se slično dogodilo i kada je u pitanju susret sa Vjosom Osmani, ali ja sad trenutno ne mogu da se sjetim da li je bio isto gospodin Spajić u pitanju ili predsjednik Milatović. Bilo je ljetos, a nama su se u ova dva, tri mjeseca izdešavalo toliko stvari kao tri godine da su prošle, a ne tri mjeseca.

Očigledno je da računaju da bi objavljivanje takve informacije kod dijela tog biračkog tijela koji oni preferiraju i kojem žele da se dodvore izazvalo negativnu emociju.

Eto, to je nažalost, u najkraćem objašnjenju takvog ponašanja. Naravno, da je Spajić objelodanio tu fotografiju sa Aljbinom Kurtijem u nezgodnoj situaciji bi se našao i njegov faktički šef Andrija Mandić, kojeg sam pominjao, i onda bi Mandić morao da objašnjava svom biračkom tijelu zašto je ušao u rekonstruisanu vladu premijera Milojka Spajića, a njegovo biračko tijelo je čvrsto, da kažem, desno proruski i prosrpski orijentisano.

The Geopost:  Specijalni državni tužilac za organizovani kriminal Miloš Šoškić iznova targetira i obračunava se sa novinarima u Crnoj Gori i to na način koji se može vidjeti jedino u autokratskim režimima. Za koga radi takvo Tužilaštvo koje ne podnosi slobodu govora i šta je sledeće?  Kako je biti novinar u današnjoj Crnoj Gori? 

Mihailović:  Evo ja moram radi vaših gledalaca i čitalaca možda da dam malo backgrounda ako si saglasna da bi znali tačno o čemu se radi.

Je li to ok?

The Geopost: Da

Mihailović: Miloš Šoškić, specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu je uputio jedan skandalozan zahtjev dnevnom listu Pobjeda, zapravo targetirajući njenog bivšeg glavnog i odgovornog urednika Draška Đuranovića, koji je jednom akcijom, da kažem, upravo smijenjen sa te pozicije glavnog i odgovornog urednika najstarijeg dnevnog lista u julu ove godine. To danas vidimo po ovoj reakciji tužioca Šoškića upravo da bi se zaustavilo pisanje Pobjede i gospodina Đuranovića i njegovih kolega, među kojima i moja malenkost o nepočinstvima Specijalnog državnog tužilaštva, njihovom selektivnom radu, a posebno tužioca Miloša Šoškića koji vodi neke procese koji su u Crnoj Gori, sada je to svima jasno, isključivo politički motivisani i uključujući i proces protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je vodio već širom regiona poznati slučaj

državni udar iz 2016. godine u koji su, gle čuda, upravo umješani Andrija Mandić i Milan Knežević koje sam maločas pominjao.

Ono što je uradio Miloš Šoškić, a to je svojevrsna naredba dnevnom listu Pobjeda jeste da iz svojih arhiva, iako su svi ti tekstovi objavljeni i dostupni javnosti na kraju krajeva nalaze se i u arhivama i u Narodnoj biblioteci na Cetinju, naložio da povade sve tekstove autora Draška Đuranovića, bivšeg glavnog i odgovornog urednika, koji se tiču slučajeva u kojima je Šoškić postupajući tužilac. To je jedna nezapamćena situacija.

To u Crnoj Gori apsolutno nikada nijesmo doživjeli. To na taj način nije čak radio ni režim Slobodana Miloševića. Ovdje se radi o jednoj užasnoj zlopotrebi moći u cilju gušenja slobode riječi i slobode medija.

Ono što razočarava je ćutanje dnevnog lista Pobjeda i novog rukovodstva i uredništva, koje već nekoliko dana ćuti i mogu reći slobodno da to ćutanje i nedostatak stava novog uredništva i rukovodstva Pobjede zapravo govori hiljadu teških riječi koje su, mogu slobodno reći, olovne.

To ćutanje ima i imaće, ono je zapravo štetočinsko, imaće velike posljedice

po kompletnu medijsku scenu, po sve novinare u Crnoj Gori, ali i društvo u cijelini.

Ono što sam lično i neke moje kolege uradili je to da smo pred Tužilačkim savjetom i Vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem, mogu slobodno da kažem, pokrenuli jednu inicijativu da Tužilački savjet kao nadležan za rad specijalnih tužilaca pokrene disciplinski postupak i preispitivanje djelovanja tužilaca Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa u cilju gušenja slobode govora i slobode riječi.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva smo dobili odgovor da će se ta inicijativa razmatrati na sljedećoj sjednici Tužilačkog savjeta kada će biti donijeta odluka da li će zaista doći do preispitivanja njegovog djelovanja.

/The Geopost