Akrap: Srbija je glavni izvoznik krize na području Zapadnog Balkana

Rusija i Srbija i njihovi instrumenti djelovanja upravljaju brojnim procesima kako na političkoj tako i na društvenoj sceni uglavnom u Srbiji, kaže u intervjuu za Geopost Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost sa Instituta za istraživanje hibridnih sukoba u Zagrebu.

“Vidjelo na više primjera da je Rusija angažiranjem svojih ali i srpskih kapaciteta pokušala odvući pozornost Zapada sa svega onoga što radi u svojoj brutalnoj agresiji na Ukrajinu u odnosu na šest država Zapadnog Balkana dodatno komplicirajući i usložnjujući situaciju u njima, izazivajući brojne prosvjede i pokušavajući izvesti brojne društvene i političke promjene djelovanjem kroz finansijske, gospodarske, političke, sigurnosne ali i društvene organizacije”, navodi naš sagovornik.

Konstatuje da je Srbija snažno radikalizovala društvo nastalo kao posledica radikalnih Miloševićevih politika iz 1990.tih, te da je taj proces nastavljen sa Koštunicom i njegovim nasljednicima gde su, kaže, antagonizirali sve izvan Srbije i sve osim Srba na način da su pokušavali s jedne strane, pokazati – ‘mi smo ti koji smo ključni zaštitnici srpskih nacionalnih interesa’, a sa druge strane su se prema Zapadu postavljali kao neko ko je brana dodatnoj i daljoj radikalizaciji Srbije.

To je, naglašava, problem sa kojim se i mi danas moramo suočiti.

“Vidimo jasno kako Srbija i Rusija pokušavaju snažno destabilizirati Kosovo, uspjeli su u naumu destabilizacije Crne Gore”, ističe Akrap dodajući da “Srbija pokušava ostvariti svoj snažan utjecaj i na teritoriju Bosne i Hercegovine”.

Ceo Intervju

Geopost: Kako vidite sigurnosnu situaciju na Balkanu godinu ipo dana nakon ruske agresije na Ukrajinu?

Akrap: Sigrnosna situacija se dosta zakomplicirala s obzirom na snažne ruske utjecaje u Srbiji i na činjenicu da su brojni elementi iz Srbije, njenog društva i države usko i blisko povezani sa Rusijom i ostvarivanjem ruskih interesa na Balkanu. Vidjelo na više primjera da je Rusija angažiranjem svojih ali i srpskih kapaciteta pokušala odvući pozornost Zapada sa svega onoga što radi u svojoj brutalnoj agresiji na Ukrajinu u odnosu na šest država Zapadnog Balkana dodatno komplicirajući i usložnjujući situaciju u njima, izazivajući brojne prosvjede i pokušavajući izvesti brojne društvene i političke promjene djelovanjem kroz finansijske, gospodarske, političke, sigurnosne ali i društvene organizacije.

Ne treba zaboraviti da Rusija i Srbija i njihovi instrumenti djelovanja upravljaju brojnim procesima kako na političkoj tako i na društvenoj sceni uglavnom u Srbiji. A znamo da je Srbija još uvijek glavni izvoznik krize na području Zapadnog Balkana.

Naime, u krvavom raspadu bivše Jugoslavije nije bilo dozvoljeno od strane međunarodne zajednice da se pobijedi velika strategija Srbije odnosno njihova namjera i naum u stvaranju velike Srbije i zbog toga je ta ideja i danas jaka i prisutna. Nažalost, i danas se dvadeset i nešto godina posle raspada Jugoslavije i pada Miloševićevog režima mi moramo boriti sa sličnim i istim aktivnostima Srbije koje ona pokušava napraviti što samostalno što uz pomoć Rusije.

Geopost: Koliko je ruski uticaj na Balkanu pogotovu na Srbiju izazov za Zapad?

Akrap: Izuzetno veliki. Međutim, Rusiju treba promatrati višestruko. Ne može se sagledavati samo ruska agresija na Ukrajinu a da se ne gleda cijeli splet aktivnosti i međunarodnih djelovanja koje Rusija radi na međunarodnom polju. Isto to sve treba reći i za Srbiju na koju se ne može i ne smije gledati jednoobrazno kroz samo jedan vektor napadnih djelovanja. Naime, Srbija kroz brojne svoje aktivnosti vrlo destabilizirajuće djeluje na svoje susjedstvo.

Međutim, u isto vrijeme povezanost sa Rusijom dovodi Srbiju da je ona istovremeno i instrument ruske politike u provođenju onih zajedničkih interesa i istovremeno je Srbija u snažnom stisku i zagrljaju Rusije tako da svaki pokušaj odvlačenja Srbije prema Zapadu odnosno prihvaćanja evropske zajedničke sigurnosne politike, prihvaćanja evropskih normi i standrada življenja, sustava vrijednosti i uvjerenja koje zemlje članice NATO saveza i EU drže zajedno dovodi do toga da Rusija povećava taj stisak. Znamo nekoliko puta da je Rusija snažno pokušala destabilizirati Srbiju iznutra onog trenutka kada je Srbija pokušala neke iskorake više prema Zapadu. I to je taj problem koji Srbija ima već desetljećima. Ona je snažno radikalizirala društvo nastalo kao posledica radikalnih Miloševićevih politika iz 1990.tih, nastavljeno sa Koštunicom i njegovim nasljednicima gdje su antagonizirali sve izvan Srbije i sve osim Srba na način da su pokušavali s jedne strane, pokazati – ‘mi smo ti koji smo ključni zaštitnici srpskih nacionalnih interesa’, a sa druge strane su se prema Zapadu postavljali kao oni koji su brana dodatnoj i daljnoj radikalizaciji Srbije. Međutim, to je problem sa kojim se i mi danas moramo suočiti.

Vidimo jasno kako Srbija i Rusija pokušavaju snažno destabilizirati Kosovo, uspjeli su u naumu destabilizacije Crne Gore a kad govorimo o pogubnosti tog utjecaja znamo da je praktički članstvo i prijem Sjeverne Makedonije i Crne Gore u NATO savez uspio da se odvrati snažno upetljanje u njihove unutarnje odnose.

Međutim, nažalost, nije se uspjelo spriječiti snažno negativno uplitanje Srbije i Rusije u procese u Crnoj Gori. Znamo, da su Srbi i Rusi nekoliko puta pokušali svrgnuti postojeću vlast nasilnim putem, sad su uspjeli legitimnim demokratskim izborima. Pitanje je koliko je ta pobjeda na političkim izborima bila plod brojnih dezinformacijskih kampanja kojima je informacijski prostor Crne Gore i Srbije zagađen sa brojnim proruskim i prosrpskim neistinama koje su nažalost negativno oblikovale javno mišljenje u Crnoj Gori.

Geopost: Spomenuli ste jak uticaj Rusije na Srbiju, vidimo takođe da u poslednje vreme Srbija igra i na druge karte kao što su Kina i Iran. Kako vidite te spoljnopolitičke relacije Srbije i koliko je to ugrožavajuće po zemlje u regionu?

Akrap: To je prvenstveno ugrožavajuće za samu Srbiju jer Srbija pokušava da sjedi na više stolica istovremeno ali to jednostavno ne ide. Nije više vrijeme 1970.tih i 1980.tih i pokreta Nesvrstanih da se u ovakvim teškim i zahtjevnim situacijama ne možete i ne želite odrediti. Sa druge strane, iz povijesti u poslednjih tridesetak, četrdeset godina gospodarski, ekonomski i finansijskih djelovanja Kine prema državama istočne, srednje i zapadne Afrike i prema nekim drugim državama znamo da praktički Kina sve one države u koje ulazi dovodi u finansijsko ropstvo. Znamo šta se dogodilo sa Sjevernom Makedonijom, znamo da je Crna Gora bila prisiljena od EU tražiti finansijsku pomoć da riješi kineski dug i znamo da Srbija koja recimo više ne može dobiti novce na međunarodnom tržištu pokušala te novce dobiti od Kine. To su vrlo, vrlo skupi novci.

Sa druge strane, Srbija koja pokušava ostvariti svoj snažan utjecaj i na teritoriju Bosne i Hercegovine, pokušava se dogovoriti sa Erdoganom kako kontrolirati određene procese u Bosni i Hercegovini i nametati određene procese i mišljenja i dalje destabilizirati BiH.

S druge strane, Srbiji odgovara u strategijskom smislu povezivanje sa Turskom zato jer Turska gradeći Turski tok koji bi ruski plin trebao dovesti preko Balkana i dalje prema Mađarskoj kao krajnjem cilju gdje Srbija i Mađarska jako dobro surađuju na tom polju je jedna od uvjetovanih stvari koja određuje sve te aktivnosti. Međutim, pitanje je trenutka, to smo već vidjeli na primjerima investicija u rudarstvu, jer Kina kad krene u neke investicije ona ih kontrolira, područje koje ona investira ona nadzire i ne da se iko drugi petlja u takve stvari.

Turska, sa druge strane, ima jednostavno određenih gospodarskih, finansijskih problema, pokušava se politički ojačati. Međutim, to će biti dosta zahtjevan proces. Tako da Srbija radi sve ono što jedna mudra država ne bi trebala raditi na takav način, u takom opsegu, zato jer će se dodatno na unutarnjem planu destabilizirati. Kako bi spriječila svoju daljnu stabilizaciju ona će nažalost i to je najverovatnije tačno krenuti u daljnu destabilizaciju prvenstveno Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Unutarnja kretanja u Srbiji, s druge strane, također neće biti od koristi ni Srbiji ni zemljama u okruženju. Pogotovu je nama iz Hrvatske izuzetno važno da Srbija bude demokratska, slobodna država, gdje se poštuju ljudska prava i slobode, gdje se poštuju manjine, da Srbija poštuje sve ono na čemu se temelji zajedništvo u EU kamo Srbija navodno namjerava doći. Kada govorimo o šest država Zapadnog Balkana, tri države se nalaze u članstvu NATO saveza i uvjeren sam, nadam se da NATO savez neće tek tako olako dozvoliti i gledati na daljnje širenje i ponavljanje malicioznih odnosno zlonamjernih djelovanja Srbije i Rusije na području Zapadnog Balkana.

Geopost: Vi, takođe, vodite Zagreb security forum. Koja će biti ovogodišnja tema Foruma?

Akrap: Zagrebački sigurnosni forum od prvog je dana zamišljen kao forum gdje će stručnjaci razgovarati sa drugim stručnjacima, razmjenjivati informacije i znanja koja su stekli i pomagati drugima u identificiranju i suočavanju sa budućim sigurnosnim izazovima koji stoje pred njihovim državama. Moto našeg foruma je jačanje demokracije i zaštita sloboda i ljudskih prava. U tom kontekstu mi radimo svih ovih godina. Pokušavamo identifikcirati koje su to ranjivosti u zapadnim demokracijama, koje su to naše prednosti koje se mogu i trebaju iskoristiti i koji su to sustavi vrijednosti kojima se mi dičimo i hvalimo a koja su predmet hibridnih prijetnji od potencijalnih protivnika. S druge strane, ukazujemo na to da i u postojećim i budućim sigurnosnim prijetnjama koje su hibridne naravi ostaju ogromni izazovi pred društvima i državama te da države trebaju voditi ljudi koji su pametni i mudri, koji su sposobni donositi dugoročne odluke koje ih pretvaraju iz političara u državnike iako te odluke u kratkoročnom smislu možda ne daju pozitivne i očekujuće rezultate ali dugoročno radi ka stabilizaciji i osiguranju demokracije društva i države. Nemojmo zaboraviti – mi smo svi mlade države. Hvratska je država nešto više od 30 godina, Kosovo je još nešto kraće država… to su u procesu nastanka država i njihovog funkcioniranja vrlo kratki periodi tako da su brojni izazovi koji stoje pred nama, brojne su prijetnje. Nažalost, imamo ozbiljna i sa druge strane, vrlo kvalitetna iskustva  brojnih sukoba i ratova kojima možemo pomoći državama u nastajanju i stvaranju odbrane. Recimo Ukrajina koja je sada prisiljena braniti svoju državnost od brojnih sigurnosnih napada i izazova sa kojima se susreće od Rusije. Isto tako u stanju smo prepoznati, a to je ono što radimo na našem Zagrebačkom sigurnosnom forumu, buduće prijetnje i izazove sa kojima će se naša društva i naše države susretati. Nama je cilj i naš je smisao i naša je želja pomoći državama pogotovo Zapadnog Balkana u jačanju njihove društvene otpornosti na brojne izazove i jačanju njihove državnosti i omogućavanju da samostalno odlučuju o svojoj sudbini u skladu sa načelima međunarodnog prava te da jednog dana kao što su neke države otišle u NATO savez da i sve one države sa Zapadnog Balkana, koje to žele, uđu i u EU i NATO. Jer ulazak u EU i NATO savez vrijedi truda, to je jednostavno proces koji je potrebno napraviti kako zemlje Zapadnog Balkana ne bi ostale crna rupa na političkoj, gospodarskoj i sigurnosnoj karti Evrope. Iz svega onoga što se događa zadnjih godina vidi se da su zemlje NATO saveza sigurne i niko ih neće oružanim putem napasti, one su se u stanju odbraniti. S druge strane, jačanje zajedničke odbrane je takođe jedna od aktivnosti koju prmoviramo na našem Zagrebačkom sigurnosnom forumu. Kada govorimo o Kosovu, drago nam je da će iskustva sa Kosova sa nama podijeliti jedan od bivših zapovjednika KFOR –a.

Geopost