U trenutku invazije Rusije na Krim 2014. godine počeo je progon Tatara na ovoj teritoriji, kaže predstavnik ovog autohtonog naroda Eskender Barijev.
Barijev u intervjuu za Geopost naglašava da je istraga o Tatarima od strane Moskve sistematska.
“Od 2014. godine, kada je počela okupacija Krima, počeo je progon autohtonog tatarskog naroda na ovoj teritoriji. Ti progoni su bili sistematski”, naglašava on.
Prema njegovim rečima, sa početkom ruske vojne agresije na Ukrajinu 2022. godine pojavili su se očigledni zločini Rusa nad Tatarima.
„Početkom agresije u punom obimu 24. februara 2022. godine, primetili smo niz promena koje su uticale na sve procese: prvo na šta želim da vam skrenem pažnju je da pored kršenja ljudskih prava i hapšenja krimskih Tatara, kada su počeli da se pojavljuju politički zatvorenici, počeli su vidljivi ratni zločini na jugu zemlje, na novookupiranim teritorijama Ukrajine, a pored političkih zatvorenika pojavile su se i nove kategorije, to je kategorija ratnih zarobljenika i kategorija građana talaca“, tvrdi Barijev.
Barijev ističe da da je međunarodna zajednica na vreme intervenisala na Krimu, prema njegovim rečima, ne bi bilo potpune agresije Ruske Federacije na Ukrajinu.
„Da je međunarodna zajednica reagovala odmah, 2014. godine, kada je počela okupacija Krima, onda mislim da ne bi došlo do potpune agresije na Ukrajinu od strane Ruske Federacije“, ističe Barijev.
Mislim, tada ni ukrajinske vlasti, ni ukrajinska zajednica, ni međunarodna zajednica nisu bile zaista spremne, zato smo tokom svih ovih 8 godina stalno na međunarodnim platformama izjavljivali da ruski agresor neće biti zaustavljen“, on kaže.
Na kraju, predstavnik Tatara ističe da je cilj Rusije da uništi Ukrajinu kao državu i ljude različitih nacionalnosti u ovoj zemlji.
„Cilj Rusije je da uništi Ukrajinu kao državu i ljude različitih nacionalnosti kao narod sa sopstvenim identitetom. Stoga, ovde uvek možemo reći da bi bilo bolje da je bilo više pomoći“, naglašava Barijev.
On je u ovom intervjuu govorio i o tome kako Kremlj sistematski sprovodi propagandu među stanovništvom Evrope i među građanima Sjedinjenih Američkih Država.
Ceo intervju:
Geopost: Kako komentarišete situaciju u Ukrajini posle jedne godine agresije Rusije?
Prvo, posle ruske agresije, želim da istaknem neke ključne kriterijume ili promene koje su se desile od početka agresije velikih razmera.
Od 2014. godine, kada je počela okupacija Krima, počeo je progon autohtonog krimskotatarskog naroda na teritoriji Krima. Zbog činjenice da njena predstavnička tela Medžlis i Kurultaj i sami krimski Tatari nisu učestvovali ni na referendumu ni u raznim političkim procesima u vidu izbora, počeo je progon autohtonog krimskotatarskog naroda.
Ovi progoni su bili sistematski. Što se tiče Krimskotatarskog resursnog centra, mi sistematski pratimo i evidentiramo sva kršenja ljudskih prava počinjena na teritoriji okupiranog Krima. Sa početkom agresije u punom obimu 24. februara 2022. godine, primetili smo niz promena koje su uticale na sve procese: prvo na šta želim da vam skrenem pažnju je da pored kršenja ljudskih prava i hapšenja krimskih Tatara, kada su počeli da se pojavljuju politički zatvorenici, počeli su vidljivi ratni zločini na jugu, na novookupiranim teritorijama Ukrajine, a pored političkih zatvorenika pojavile su se i nove kategorije, to je kategorija ratnih zarobljenika i kategorija građana talaca. To su takvi ljudi koji su nasilno kidnapovani, smešteni i držani u podrumima. U odnosu na ova lica, na primer, nije pokrenut krivični postupak. A takvih je bilo mnogo. I iz tog razloga, sa naše strane, na teritoriji južne Ukrajine, ovo su Zaporoška i Hersonska oblast, mi ih stalno snimamo i nazivamo ne samo hapšenjima, već i nezakonitim upadima u nečije porodice, ne samo pritvaranjima – već i krađama i shodno tome, na ovaj način jasno beležimo sve, sve te procese.
Zatim, želim da vam skrenem pažnju na činjenicu da su na samom Krimu, od prvih dana agresije velikih razmera, počeli da progone aktiviste, uglavnom krimske Tatare. Prethodno su davali opomene, a zatim su od početka marta, a od kraja februara 2022. godine počeli da izriču administrativne kazne u vidu hapšenja, od dva do petnaest dana. I skoro sva ova hapšenja su izvršena u martu i februaru 2022. godine, podvrgnuti su im mnogi aktivisti krimskotatarskog nacionalnog pokreta na Krimu.
Tada su počeli da stvaraju nova sredstva za dalji progon krimskotatarskog naroda, a odlukom Vrhovnog suda Ruske Federacije priznali su bataljon po imenu Noman Čelebičihan kao ilegalnu vojnu formaciju, odnosno terorističku organizaciju. S tim u vezi, 2022. godine je uhapšen prilično veliki broj ljudi i protiv njih su donete odluke, a nalaze se u pritvorskim mestima kako na teritoriji Krima, tako i na teritoriji južne Ukrajine. Regionu Hersonske i Zaporoške.
Dalje, želim da kažem da ako uzmemo jug Ukrajine, odnosno regione Herson i Zaporožje, onda su, naravno, ljudi počeli masovno da napuštaju ove teritorije, naravno, uključujući i predstavnike autohtonog krimskotatarskog naroda koji živeli su kompaktno, jer su ilegalno ulazili u svoje domove, mnogi od njih su bili zatočeni i držani u podrumima, tako da su se i oni koji su uspeli da izađu suočili sa činjenicom da su u svoje domove ušli u odsustvu. Zbog toga su bili prinuđeni da dođu unutar države Ukrajine.
Takođe želim da napomenem da su u jednoj od škola u kojoj su direktor i glavno nastavno osoblje bili uglavnom krimski Tatari (a to je škola broj 1) u Novoaleksijevki izvršili pretres i naveli (postoji čak i video na internetu) da se nastava se odvijala na tatarskom jeziku Krima i na ukrajinskom jeziku.
Geopost: Kakva je situacija na Krimu i da li je Zapad učinio dovoljno da pomogne Ukrajini?
Pre svega, da je međunarodna zajednica reagovala odmah, 2014. godine, kada je počela okupacija Krima, onda mislim da ne bi bilo potpune agresije na Ukrajinu od strane Ruske Federacije. Mislim, tada ni ukrajinske vlasti, ni ukrajinska zajednica, ni međunarodna zajednica nisu bile zaista spremne, zato smo tokom ovih 8 godina stalno na međunarodnim platformama izjavljivali da ruski agresor neće biti zaustavljen. Ono što se dogodilo 2014. godine i činjenica da je sve više Rusa počelo da pokušava da nametne svoj narativ da je Krim Rusija – to je dalo povoda Ruskoj Federaciji da nastavi da zauzima sve više novih teritorija u Ukrajini.
Što se tiče situacije nakon agresije u punom obimu, veoma smo zadovoljni što se zapadni svet ipak ujedinio, što su se SAD i evropske zemlje pridružile svojim naporima, zbog čega Ukrajina danas dobija vojnu i socijalnu pomoć, humanitarnu pomoć, ekonomsku pomoć, i ovo je, naravno, veliki doprinos činjenici da oružane snage Ukrajine i vojne snage Ukrajine mogu da oslobode teritoriju koju je zauzela Ruska Federacija, i to je pravedno, jer ako nema podrške i postoji neka vrsta privremenog prekida vatre, onda će Ruska Federacija tokom ovog vremenskog perioda ponovo akumulirati oružje. Cilj Rusije je da uništi Ukrajinu kao državu i ukrajinski narod kao i različite nacionalnosti sa sopstvenim identitetom. Dakle, ovde uvek možemo reći da bi bilo bolje da je bilo više pomoći. Bilo bi moguće mnogo brže deokupirati teritoriju, uključujući i Krim, ako bi i SAD i evropske zemlje obezbedile dalekometno oružje, bilo bi moguće eliminisati celokupnu logistiku snabdevanja ruskim oružjem i eliminisati sve vojne jedinice, vojne objekte koje su stekli na Krimu, jer se svi ti vojni objekti koriste kao izvor kontinuiranih napada na ukrajinske gradove, koji se do danas vrše, ubijajući civile. Činjenica je da se rakete lansiraju uglavnom sa Crnog mora i sa teritorije Krima.
Geopost: Imate li neku poruku za balkanske zemlje koje bi mogle postati plen Rusije?
Pre svega, želim da se zahvalim građanima Evrope i građanima Sjedinjenih Država što podržavaju Ukrajinu, jer političari u donošenju odluka veoma zavise od pozicije građana. Zaista, Ruska Federacija sistematski sprovodi propagandu među stanovništvom Evrope i među građanima Sjedinjenih Država, pokušavajući na sve moguće načine da predstavi da su „Ukrajinci nacisti“, da su „Ukrajinci izazvali ovaj rat“. Osim toga, stalno puštaju falsifikate o NATO-u. Stoga, u ovom slučaju, mi Krimsko-tatarski resursni centar i niz nama sličnih organizacija, sistematski radimo sa građanima, sa stanovnicima partnerskih zemalja, a da ne bismo podlegli ruskoj propagandi, pre svega preporučujemo korišćenje izvora informacija kako iz Ukrajine, tako i iz kontrolisanih izvora, uključujući izvore Krimskotatarskog resursnog centra. Drugo, tu veliku ulogu igraju novinari i želim da se zahvalim novinarima zapadnog sveta koji su uspeli da prenesu društvu istinite informacije o torturi, ubistvima, okupaciji i ratnim zločinima koji se vrše na teritoriji Ukrajine. Sa naše strane, uvek smo spremni da obezbedimo materijale koji potvrđuju ratne zločine Ruske Federacije počinjene na teritoriji Ukrajine, uključujući i one počinjene protiv ili u vezi sa autohtonim narodom Krimskih Tatara. /Geopost/